Pregled bibliografske jedinice broj: 1096653
Šokačka tradicija u Slavonskom Kobašu
Šokačka tradicija u Slavonskom Kobašu // Urbani Šokci 13, Šokačka i bunjevačka tradicijska kultura u suvremenoj književnosti i kulturi
Osijek, Hrvatska, 2018. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1096653 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šokačka tradicija u Slavonskom Kobašu
(Šokci tradition in Slavonski Kobaš)
Autori
Jagodar, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Urbani Šokci 13, Šokačka i bunjevačka tradicijska kultura u suvremenoj književnosti i kulturi
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 04.05.2018. - 05.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Slavonski Kobaš, Šokci, Posavina, KUD „Matija Gubec“, Mihael Ferić, šetana kola
(Slavonski Kobaš, Šokci, Posavina, Folklore Society "Matija Gubec", Mihael Ferić, Walked Circle-Dance)
Sažetak
Slavonski Kobaš mjesto je u zapadnom dijelu brodske Posavine koje i danas čuva svoje šokačko ruho, običaje i tradiciju. Šokačka tradicija vidljiva je na svakom koraku jer su Kobašani vrijedni ljudi koji se i dalje primarno bave poljoprivredom. Budući da su Slavonci- Šokci oduvijek bili vezani uz katoličku crkvu, hrvatsku zemlju i bogatu kulturnu baštinu, današnji mještani Slavonskog Kobaša žive u skladu s tim pravilima. Raskoš šokačke nošnje u Kobašu vidi se na više od deset vrsta ženske narodne nošnje te muške narodne nošnje. Nesvakidašnji opanci danas se obuvaju samo u svečanim prilikama i za posebne manifestacije kad se žene i muškarci spremaju u narodne nošnje. Osim raznih vrsta narodne nošnje, šokačka je baština u Kobašu prisutna i u kobaškim šetanim kolima, tzv. „kolima nabrzo“. U njima se pjevaju starinske pjesme koje su pjevali Šokci prije više desetljeća i stoljeća. Dio književne baštine sačuvan je u djelima slavonskih prosvjetitelja, ponajprije Matije Antuna Relkovića te ilirca Luke Ilića Oriovčanina, svjedoči o kontinuitetu šokačkog duha na području Slavonskog Kobaša. U današnje vrijeme Kulturno-umjetničko društvo „Matija Gubec“ svojim nastupima i koreografijama čuva od zaborava folklornu baštinu. Glazbeni pedagog i dirigent koji je rođen u Slavonskom Kobašu, gosp. Mihael Ferić, glazbenim zapisima i knjigama za sviranje i svirače trajno je sačuvao neke šokačke napjeve, a Hrvatskim tamburaškim brevijarom zaokružio svoju glazbenu karijeru. Kobašani su primjer da šokačka tradicija i običaji ne izumiru u današnjici, nego da tradicija i suvremena kultura mogu biti spoj na kojemu se može izgrađivati kulturni i etno turizam.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Glazbena umjetnost, Kroatologija
