Pregled bibliografske jedinice broj: 1096523
Halogenska veza u tekućim kristalima
Halogenska veza u tekućim kristalima, 2018., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1096523 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Halogenska veza u tekućim kristalima
(Halogen bond in liquid crystals)
Autori
Cepić, Sara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.09
Godina
2018
Stranica
19
Mentor
Cinčić, Dominik
Ključne riječi
halogenska veza ; tekući kristali
(halogen bond ; liquid crystals)
Sažetak
Iako su otkriveni prije više od 120 godina, potencijal tekućih kristala u industriji i tehnologiji uočen je tek 1970-ih kad je počela njihova primjena u LCD monitorima. Fluidnost tekućih kristala, uz istovremenu uređenost molekula, ključ su njihove bogate primjene. I danas su mnoga istraživanja supramolekulskih i sintetskih kemičara usmjerena prema sintezi novih materijala koji posjeduju fazu tekućih kristala te poboljšavanju njihovih svojstava. Relativno nedavno otkriće mogućnosti halogenskih veza, kao novih nekovalentnih interakcija, potaknulo je brojna istraživanja na tom području. Otkrivena je raznovrsna paleta novih oblika supramolekula koje pri određenoj temperaturi prelaze u tekući kristal. Prvi tekući kristali temeljeni na halogenskim vezama sintetizirani su početkom 2000-tih godina pomoću supramolekulskih polimera, a već 2004. godine napravljeno je proširenje na termotropne komplekse malih molekula. Većina tekućih kristala s halogenskom vezom dobivena je iz alkoksistilbazola* i uobičajenih donora halogenske veze. Visoka usmjerenost i prilagodljivost halogenske veze pokazala se izuzetno korisnom u proizvodnji fotoosjetljivih materijala. Molekule koje sadrže azobenzenski prsten pod utjecajem svjetla mijenjaju oblik iz trans izomera u cis izomer, mijenjajući i svoja svojstva. Njihovim povezivanjem s molekulama halogena u supramolekule, dobiven je prvi fotoosjetljivi tekući kristal. Pri tome, za razliku od drugih tipova simulacije, svjetlo ne zahtijeva fizički kontakt pa ne dolazi do mehaničkog oštećenja mezofaze. Uvođenjem ionskih vrsta u konstrukciju tekućih kristala, ostvarene su brojne dodatne mogućnosti. Poboljšana je ionska vodljivost koja ima važnu primjenu u molekularnoj elektronici i uređajima za pohranu energije. Ionski tekući kristali mogu se dobiti iz 1-alkil-3-metilimidazol jodida i jodoperfluorooktana (ili jodoperfluorodekana) u omjeru 1:2. *stilbazol je 1-metil-4-stirilpiridin. Organske soli stilbazola su nelinearni optički kristali
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Dominik Cinčić
(mentor)