Pregled bibliografske jedinice broj: 1096492
Američka i britanska historiografija o raspadu Habsburške Monarhije
Američka i britanska historiografija o raspadu Habsburške Monarhije, 2012., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet ; Odsjek za povijest, Zagreb
CROSBI ID: 1096492 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Američka i britanska historiografija o raspadu
Habsburške Monarhije
(American and British Historiography on the Fall of
the Habsburg Monarchy)
Autori
Šimetin Šegvić, Nikolina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet ; Odsjek za povijest
Mjesto
Zagreb
Datum
15.06
Godina
2012
Stranica
158
Mentor
Agičić, Damir ; Janković, Branimir
Ključne riječi
američka historiografija, britanska historiografija, Habsburška Monarhija, raspad, historiografija, intelektualna historija
(American historiography, British historiography, Habsburg Monarchy, fall, historiography, intellectual history)
Sažetak
Habsburške studije danas u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama predstavljaju nezaobilazan historiografski segment. U angloameričkoj historiografiji do 1970-ih i 1980-ih godina objavljeno je mnoštvo studija i eseja koji se bave padom ili posljednjim godinama Habsburške Monarhije. Interesantno je međutim kako je čitava jedna historiografska tradicija, pretežno sačinjena od intelektualne elite, koja je obratila veliku pažnju prošlosti države uz koju je na različite načine bila i ostala povezana, malo pažnje pritom posvetila vlastitoj prošlosti, odnosno povijesti pisanja te povijesti. Dakle, malo je rečeno o uvjetima pod kojima su te studije pokrenute, o temama koje su desetljećima dominirale, a naposljetku i o generacijama povjesničara koji su pojedinim problemima pristupali na različite načine. Postavlja se pritom nekoliko istraživačkih pitanja kojima ću se baviti: kako je moguće sistematizirati, odnosno kroz koju perspektivu, napisana djela na temu raspada Habsburške Monarhije od početka 20. stoljeća do 1970-ih godina? Koje su dominantne struje u proučavanju te velike teme? Je li moguće detaljnom analizom pojedinih djela doći do zajedničkih metodoloških postavki? Koliko su pojedini povjesničari utjecali na opći smjer razvoja istraživanja i kakvu su ulogu zauzimali? Otkuda interes za jednom „stranom“ temom koji nije blijedio iz desetljeća u desetljeće, izazivajući velike povjesničare svoga vremena na nove interpretacije, teorije, ali i polemike?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA