Pregled bibliografske jedinice broj: 109633
Grupa nezavisnih umjetnika (1921-1927)
Grupa nezavisnih umjetnika (1921-1927) // Radovi instituta za povijest umjetnosti, 23 (1999), 23; 199-208 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 109633 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Grupa nezavisnih umjetnika (1921-1927)
(The Independent Artists Group (1921-1927))
Autori
Dulibić, Frano
Izvornik
Radovi instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 23
(1999), 23;
199-208
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
umjetničke grupe; realizmi; nacionalni likovni izraz; Ljubo Babić; Vladimir Becić; Joza Kljaković; Frano Kršinić; Ivan Meštrović; Jerolim Miše; Marin Studin; Zlatko Šulentić; Vladimir Varlaj
(art groups; realisms; national style; Ljubo Babić; Vladimir Becić; Joza Kljaković; Frano Kršinić; Ivan Meštrović; Jerolim Miše; Marin Studin; Zlatko Šulentić; Vladimir Varlaj)
Sažetak
Grupa nezavisnih umjetnika djelovala je od 1921. do 1927. godine i u tom razdoblju održala trinaest izložbi po manjim mjestima i gradovima Hrvatske i Vojvodine, te kao Grupa nezavisnih sudjelovala na V. i VI. Jugoslavenskoj izložbi u Beogradu i Novom Sadu. Članovi Grupe nezavisnih (Ljubo Babić, Vladimir Becić, Joza Kljaković, Frano Kršinić, Ivan Meštrović, Jerolim Miše, Marin Studin, Zlatko Šulentić, Vladimir Varlaj) ostvarili su niz izložbi koje su imale značajan likovni, edukacijski i općenito kulturni učinak za provincijska sredšta. Izložbe su ostvarile zamjetan komercijalni učinak (velik broj izloženih slika je prodan). Članovi grupe su uvažavali međusobne individualne razlike u likovnom izrazu, a likovna kvaliteta bila je temeljni uvjet za članstvo (kao i u Grupi četvorice 1928. i Grupi trojice 1929.). Inicijator, a pretpostavljamo i organizator tijekom čitava djelovanja Grupe, bio je Ljubo Babić. Grupa nezavisnih nije imala svog programa, osim ako njihov negativan stav prema pojavama ili stremljenjima ponajviše u odnosu prema Proljetnom salonu ne shvatimo kao svojevrsno programsko određenje, onako kako je to formulirano 1924. godine u povodu održavanja izložbe u Splitu. Obzirom na stav Grupe nezavisnih, u drugoj fazi Proljetnog salona možemo uočiti tri skupine umjetnika: stariju generaciju kojoj je vodeća ličnost Krizman, generaciju mladih talenata koji su se u vrijeme I sv. rata školovali ponajviše u Pragu i Parizu (Gecan, Uzelac, Trepše, Šumanović i drugi) i članove Grupe nezavisnih umjetnika. Članovi Grupe nezavisnih odredili su se s jedne strane protiv pseudo-nacionalne romantike starije generacije, a s druge strane protiv pomodnog povođenja za avangardnim likovnim izrazima dijela mlađe generacije. Grupa nezavisnih umjetnika značajna je i u likovnom izrazu zanimljiva spona između Proljetnog salona od kojeg se distancirala i Grupe trojica koja je počeola djelovati 1929. Grupa nezavisnih je u likovnom stvaralaštvu uz sklonosti različitim oblicima realizama dvadesetih godina koji su u ono vrijeme bili prisutni u Europi, kroz individualne izraze pokušavala doprinositi stvaranju nacionalnog likovnog izraza.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- BHA Bibliography of the History of Art
- Vandoeuvre-les-Nancy Cedex
- France / Santa Monica
- Cal. Usa