Naslov
Postupne averzije prema kajkavštini od ilirizma do danas
(Gradual aversion to the Kajkavian literature since the Illyrian movement until contemporary period)

Autori
Jug, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
17. znanstveni skup "Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća"

Mjesto i datum
Krapina, Hrvatska, 03.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kajkavski jezik, povijest hrvatske književnosti, kajkavska književnost od ilirizma, Đuro Šurmin, Dragutin Prohaska, Ivo Frangeš, Slavko Ježić, Dubravko Jelčić, Slobodan Prosperov Novak, Miroslav Šicel
(History of the Croatian literature, Kajkavian dialect, Kajkavian Literature after the Illyrian movement, Croatian literary historians: Đuro Šurmin, Dragutin Prohaska, Ivo Frangeš, Slavko Ježić, Dubravko Jelčić, Slobodan Prosperov Novak and Miroslav Šicel)

Sažetak
Rad analizira kako su književnopovijesni pregledi prikazivali kajkavsku književnost od ilirizma, kada averzija prema kajkavštini i cjelokupnom stvaralaštvu na kajkavskom izrazu započinje, pa sve do današnjih dana. Rad prati kajkavsko književno stvaralaštvo od ilirizma kroz sedam relevantnih povijesti hrvatske književnosti počev od Povijesti književnosti hrvatske i srpske (1898) Đure Šurmina i Pregleda hrvatske i srpske književnosti (1919) Dragutina Prohaske, preko Povijesti hrvatske književnosti (1987) Ive Frangeša, Hrvatske književnosti od početaka do danas 110-1941 (1993) Slavka Ježića i Povijesti hrvatske književnosti (1997) Dubravka Jelčića, pa sve do najnovijih Povijest hrvatske književnosti (2003) Slobodana Prosperova Novaka i petoknjižja Povijest hrvatske književnosti (2004-2009) Miroslava Šicela. Rad pokazuje na koji način su relevantne povijesti hrvatske književnosti pisale o kajkavskim djelima i kajkavskim piscima koji su stvarali u razdoblju nakon ilirizma. Dijakronijskim prelaskom preko sedam spomenutih povijesti hrvatske književnosti, čitatelju se omogućuje uvid u odnos određenoga vremena prema kajkavskom književnom stvaralaštvu nakon ilirizma. Time se odgovara na pitanje u kojem razdoblju se pojedine dionice kajkavske književnosti prešućuju ili se ne smatraju dovoljno važnima da se smjeste u povijesti hrvatske književnosti. Također, ispituje se je li averzija prema kajkavskoj književnosti nakon ilirizma s vremenom pojačala ili oslabila i je li došlo do revalorizacije toga važnoga segmenta hrvatske književnosti. Rad čitatelju pokazuje koje mjesto zauzima kajkavska književnost nastala nakon ilirizma u cjelokupnoj slici hrvatske književne historiografije. Naposljetku, rad se osvrće i na budućnost kajkavštine u književnoj i znanstvenoj praksi te donosi zaključak o trenutnom stanju kajkavštine u našoj suvremenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Znanost o umjetnosti, Književnost, Kroatologija

POVEZANOST RADA