Pregled bibliografske jedinice broj: 1096110
Koherentnost promjena razine mora na Blitvenici i u Splitu
Koherentnost promjena razine mora na Blitvenici i u Splitu, 2020., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet/Geofizički odsjek, Zagreb
CROSBI ID: 1096110 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Koherentnost promjena razine mora na Blitvenici i u Splitu
(Coherence of sea level variability at Blitvenica and Split)
Autori
Iva Dominović
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet/Geofizički odsjek
Mjesto
Zagreb
Datum
27.08
Godina
2020
Stranica
46
Mentor
Miroslava Pasarić
Ključne riječi
izranjanje, Blitvenica, denivelacija, baroklini doprinos, barotropni doprinos, plimni signal, etezije, bura
(upwelling, Blitvenica, denivelation, baroclinic contribution, barotropic contribution, tidal signal, the Etesian, bora)
Sažetak
U ovom radu analizirana su mjerenja morske razine s postaje Split-luka i s otoka Blitvenice za razdoblje 7. lipnja - 25. listopada 2019. godine. Cilj analize bio je utvrditi jesu li tijekom tog razdoblja postojale razlike u denivelacijama morske razine između navedenih postaja kojima bi uzrok mogla biti pojava izranjanja kraj otoka Blitvenice. Analiza je vršena usporedno za dvije postaje. Najprije su razmatrani baroklini i barotropni doprinosi denivelaciji kod Blitvenice te je utvrđeno kako je baroklini doprinos 20 puta manji od barotropnog doprinosa. Minutni i 15-minutni nizovi denivelacija svođeni su na satne nizove korištenjem niskopropusnog filtra s točkom polovice snage na 0, 5 h−1 . Nad tako dobivenim nizovima provedena je harmonijska analiza i sinteza nakon čega je rekonstruirani plimni signal oduzet od satnih vrijednosti denivelacija. U nastalom rezidualnom nizu trebalo je ukloniti 1. i 2. mod jadranskog seša koji u analizi izranjanja predstavljaju neželjeni šum. Zatim su razmatrane korelacije između rezidualnih nizova za postaje Split-luka i Blitvenica gdje je utvrđeno kako nema potrebe za uvođenjem vremenskog posmaka od +1 ili -1 sat pri uspoređivanju nizova. Uspoređivanjem vremenskih nizova iznosa brzine i rezidualnih nizova denivelacije utvrđeno je da su dva najdulja razdoblja u kojima je moglo doći do pojave izranjanja bila 13.6. - 6.7.2019. i 29.7. - 6.8.2019. godine. Tada je većinom puhao vjetar sjeverozapadnog smjera (etezije) s povremenim epizodama puhanja snažnog sjeveroistočnog vjetra (bure) te bi ukupni pad razine mora mogao biti rezultat superponiranih utjecaja ovih dvaju vjetrova. Stoga, u daljnjem istraživanju mehanizma izranjanja kod otoka Blitvenice trebalo bi dodatnu pažnju posvetiti razlučivanju epizoda puhanja sjeverozapadnog i sjeveroistočnog vjetra.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geofizika
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2018-01-9849 - Izranjanje i poniranje u području srednjeg Jadrana (MAUD) (Orlić, Mirko, HRZZ - 2018-01) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb