Pregled bibliografske jedinice broj: 1095970
Imaginarni grad: između planova, ostvarenja i očekivanja. Primjer Zakladnog bloka u Zagrebu
Imaginarni grad: između planova, ostvarenja i očekivanja. Primjer Zakladnog bloka u Zagrebu // Zagreb 1924.-1930. i 1945.-1967. Društvo, kultura, svakodnevica. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. / Roksandić, Drago (ur.).
Zagreb: Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press, 2019. str. 43-78
CROSBI ID: 1095970 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Imaginarni grad: između planova, ostvarenja i
očekivanja. Primjer Zakladnog bloka u Zagrebu
(The imaginary city: between plans, realizations
and expectations. The example of the Foundation
block in Zagreb)
Autori
Šimetin Šegvić, Nikolina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zagreb 1924.-1930. i 1945.-1967. Društvo, kultura, svakodnevica. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.
Urednik/ci
Roksandić, Drago
Izdavač
Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
43-78
ISBN
978-953-175-794-2
Ključne riječi
urbana povijest, intelektualna povijest, grad Zagreb, Zakladni blok, imaginarij, arhitektura
(urban history, intellectual history, the city of Zagreb, the Foundation Block, imaginarium, architecture)
Sažetak
Međuratno razdoblje bilo je izrazito živo kada je u pitanju zagrebačka arhitektura. Kako se često dogodi da novo razdoblje temelje postavlja na negiranju onoga koje je na zalazu, tako je i moderna tražila nova rješenja – u ovom slučaju, rješenja primjerenija za postimperijalistički/neoimperijalistički svijet. Domaći arhitekti, školovani uglavnom u inozemstvu, preuzimaju polagano zagrebačku scenu. Nove ideje, nova rješenja rezultirat će i novim gradom. Naravno, u gabaritima koji će mu dopustiti već zadani okvir ranijih slojeva. No, potencijal širenja Zagreba i potreba za urbanističkim rješenjem grada donijet će brojne vizije o gradu kakav bi trebao biti. Pred zagrebačkom gradskom upravom 1920-ih i 1930-ih godina stajali su brojni zadaci. Uz ove urbanističke izazove, bili su brojni i oni arhitektonski na kojima su arhitekti nastojali pokazati vlastito shvaćanje moderne, smjera, ali zapravo pokreta koji je u potpunosti odbacio historicizam i secesiju. Uz grad i arhitekte, treći vrh ovog trokuta jesu stanovnici Zagreba. U ovom radu pokušat će se dati kratak presjek navedenih problema na primjeru djelomično realiziranog projekta Zakladnog bloka u središtu Zagreba, koji je trebao modernizirati vizuru grada u njegovu centru, ali i biti prilagođen svakodnevnim potrebama građanstva međuratnog projekta. Specifi čnost ovog projekta jesu velika očekivanja koja su se stvorila oko izgradnje Zakladnog bloka. Svaka zainteresirana strana stvorila je vlastiti imaginarij o tome što očekivati od konačnog rezultata. Imaginarno je upravo snažan element u urbanoj i intelektualnoj povijesti jer svjedoči o određenim očekivanjima i nadanjima unutar jednog vremena. Krajem 1920-ih odlučeno je da će se rušiti Zakladna bolnica koja više ni na koji način nije bila poželjna u samom centru grada. Stanovnici Zagreba taj su prostor zamišljali kao mjesto posvećeno javnim sadržajima, dakle od općeg interesa, a arhitekti su u njemu pronašli središte modernog Zagreba. Gradska uprava zamislila je područje izrazite isparceliziranosti koje će donijeti velik prihod, koji će, između ostaloga, pokriti i troškove gradnje nove bolnice. Konačan projekt (izveden između 1932. i 1937.) bio je rezultat različitih kompromisa te ni jedan imaginarij nije bio ostvaren.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti
