Pregled bibliografske jedinice broj: 1095934
Utjecaj priljeva stranog kapitala na ekonomski rast zemlje primateljice: Hrvatska u krilu bogova?
Utjecaj priljeva stranog kapitala na ekonomski rast zemlje primateljice: Hrvatska u krilu bogova? // Suvremeni izazovi EU, Republike Hrvatske i zemalja Zapadnog Balkana / Tomljanović, Marko (ur.).
Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2020. str. 133-150
CROSBI ID: 1095934 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj priljeva stranog kapitala na ekonomski
rast zemlje primateljice: Hrvatska u krilu
bogova?
(The effects of capital inflows on economic
growth of the recipient country: Croatia in the
lap of the gods?)
Autori
Pečarić, Mario ; Jakovac, Pavle ; Miličić, Mirna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Suvremeni izazovi EU, Republike Hrvatske i zemalja Zapadnog Balkana
Urednik/ci
Tomljanović, Marko
Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Grad
Rijeka
Godina
2020
Raspon stranica
133-150
ISBN
978-953-7813-60-4
Ključne riječi
priljev kapitala ; ekonomski rast ; Hrvatska
(capital inflow ; economic growth ; Croatia)
Sažetak
Veliki broj ekonomista zalagao se za otvaranje zemalja stranom kapitalu oslanjajući se na uobičajene neoklasične argumente o alokativnoj efikasnosti kapitala. U radu se teorijski obrađuje učinak stranog kapitala na gospodarstvo zemlje primateljice, točnije na njezin ekonomski rast. Za razliku od uobičajene neoklasične (neoliberalne) paradigme koja objašnjava pozitivne učinke i nužnost međunarodnog kretanja kapitala za rast i razvoj manje razvijenih zemalja, ovaj rad je prvenstveno zaokupljen heterodoksnim teorijskim konceptom koji naglašava i objašnjava negativne učinke priljeva stranog kapitala na ekonomski rast zemlje primateljice. Kada strani kapital uđe u zemlju, ne znači da će se odmah povećati investicijska aktivnost, izvoz (kao faktor rasta) te zaposlenost. Strani kapital ne dovodi automatski do pozitivnog utjecaja na rast zemalja zbog aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu. Veći dio stranog kapital može otići u potrošnju, smanjujući domaću štednju i povećavajući zaduženost zemlje. U radu su također analizirana provedena istraživanja i temeljem njihovog uvida doneseni su zaključci o utjecaju stranog kapitala na ekonomski rast zemalja. U Hrvatskoj su inozemno zaduživanje i krediti (domaćih) banaka tek u manjoj mjeri bili usmjereni u izvozne proizvodne sektore, a većim dijelom u kredite stanovništvu, uvoznicima i sektoru nekretnina. Sukladno tome, Hrvatsku karakterizira postojanje “nizozemske bolesti” koja se očituje u dva sektora: turizmu i nekretninama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Napomena
Ovaj rad je financiran sredstvima Sveučilišta u
Rijeci za projekt ZP UNIRI 4/19
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Rijeka