Naslov
Neki prediktori navika igranja digitalnih igara kod adolescenata
(Some predictors of digital gaming habits among adolescents)

Autori
Marđetko Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatsko katoličko sveučilište

Mjesto
Zagreb

Datum
14.09

Godina
2020

Stranica
60

Mentor
Šakić Velić, Marija

Ključne riječi
navike igranja digitalnih igara ; samopoštovanje ; školski pojam o sebi ; motivi za igranje digitalnih igara
(digital gaming habits ; self-esteem ; school self-concept ; motives for playing digital games)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati navike igranja digitalnih igara kod adolescenata te odnos nekih sociodemografskih obilježja, samopoštovanja, školskog samopoimanja i motiva za igranje s navikama igranja u adolescenata. U istraživanju je sudjelovalo 337 učenika (131 djevojka) od 1. do 3. razreda iz gimnazija i srednjih strukovnih škola. Sudionici su popunjavali upitnik koji je sadržavao pitanja kojima se ispituju navike igranja digitalnih igara, Skalu motivacije za igranje digitalnih igara (De Grove i sur., 2017), Rosenbergovu skalu samopoštovanja (Rosenberg, 1965), Ljestvicu školskog pojma o sebi iz SDQ II (Marsh, 1992) i pitanja o sociodemografskim obilježjima. Rezultati pokazuju da je 96% adolescenata u ovom uzorku igralo digitalne igre barem jednom u zadnjih 12 mjeseci i da u prosjeku igraju 1 – 2 puta tjedno, dnevno provedu od 2 do 531 minute igrajući (M = 110, 51 ; C = 77, 14 ; SD = 105, 64), a prosječno trajanje sesije igre je 37 minuta (SD = 41, 56). Najviše vremena provedu igrajući na računalu, najučestalije igraju kod kuće, a za igranje najčešće koriste mobitel. Igre igranja uloga, akcijske i avanturističke te igre pucanja preferiraju najviše, a strateške igre najmanje. Rezultati korelacijske analize pokazuju da mladići, učenici koji pohađaju strukovne škole, adolescenti s višim samopoštovanjem i izraženijim motivima za igranje učestalije igraju te prosječno dnevno provedu više vremena igrajući. Rezultati binarnih logističkih regresijskih analiza su pokazali da veću vjerojatnost učestalijeg igranja (više od 1 – 2 puta tjedno) imaju adolescenti s izraženijim motivama navike i društvenosti te je veća vjerojatnost da će prosječno dnevno više vremena u igranju (više od 2 sata) provesti mladići i adolescenti s izraženijim motivima navike, kontrolabilnosti, društvenosti i reaktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA