Pregled bibliografske jedinice broj: 1095652
Posteriorna kortikalna atrofija – izazov za oftalmologe
Posteriorna kortikalna atrofija – izazov za oftalmologe // Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora, 142 (2020), 9-10; 323-329 doi:10.26800/LV-142-9-10-49 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1095652 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Posteriorna kortikalna atrofija – izazov za
oftalmologe
(Posterior cortical atrophy – a challenge for
ophthalmologists)
Autori
Cerovski, Branimir ; Vidović, Tomislav ; Juratovac, Zlatko ; Popović Suić, Smiljka
Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 142
(2020), 9-10;
323-329
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
posteriorna kortikalna atrofija ; oštećenje vida ; rana dijagnostika
(posterior cortical atrophy ; visual impairment ; early diagnosis)
Sažetak
Posteriorna kortikalna atrofija (PCA) je neurodegenerativno kliničko-radiološko stanje s atrofijom posteriornih dijelova moždanog korteksa uključujući vidni korteks i dijelove parijetalnog i temporalnog korteksa. Nespecifični vidni poremećaji često se pogrešno interpretiraju kao oftalmološki što vodi prema zakašnjeloj pravoj dijagnozi. Razlikovanje PCA od drugih bolesti može biti zahtjevno i može oduzeti mnogo vremena. Prikazuje se bolesnica s PCA u dobi 57 godina koja godinama pokazuje vidne perceptualne poremećaje koji se inicijalno dijagnosticiraju kao oftalmološke bolesti te potom kao neobjašnjeno oštećenje vida. 25 godina ranije obostrano je učinjena radijarna keratotomija, a 6 godina prije prijema u oba se oka implantira fakična intraokularna Verisyse leća. Unazad 4 godine liječi glaukomsku bolest. Tijekom neurooftalmološke opservacije nije potvrđena sumnja na optičku neuropatiju niti na makulopatiju. Pažljivom anamnezom saznaje se da obitelj godinama ranije zapaža tegobe bolesnice kod prepoznavanja lica, pri čitanju i pisanju. Navode se tegobe procjene dubine i prostorne orijentacije, problemi sa stepenicama osobito pri silasku. Nađena je velika diskrepanca između iskazanih funkcionalnih vizualnih oštećenja (vidna oštrina, vidno polje, Ishihara kolorni test) s jedne strane i s druge strane urednog oftalmoskopskog nalaza na mrežnicama i urednog morfološkog nalaza OCT dijagnostike. Učinjena MR pretraga također otvara sumnju na kortikalnu problematiku, te je bolesnica usmjerena na daljnju neurološku i neuro-radiološku opservaciju uz PET- FDG što je dovelo do dijagnoze PCA. PCA je važan dijagnostički entitet jer se ti bolesnici obično najprije javljaju oftalmolozima i nerijetko se svrstavaju u skupinu onih s neobjašnjenim oštećenjem vida. Kod diskrepancije vizualnih oštećenja registriranih funkcionalnom dijagnostikom u odnosu na srazmjerno uredan oftalmoskopski nalaz i nalaz OCT dijagnostike, važno je ponovno pažljivo provjeriti anamnezu i heteroanamnezu i pomisliti na mogućnost kortikalnog uzroka iskazanih oštećenja sa ciljem ranog otkrivanja uzroka neobjašnjenog oštećenja vida. Tu je važna dobra suradnja s kognitivnim neurolozima specijaliziranim za neurodegenerativne bolesti. Cilj je rada podignuti svijest liječnika o postojanju ovog entiteta kao mogućeg uzroka neobjašnjenog gubitka vida i olakšati rano prepoznavanje uz primjenu odgovarajućih dijagnostičkih metoda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus