Pregled bibliografske jedinice broj: 1095471
Vladan Desnica između "tihe ekskomunikacije" i nepodijeljene književne afirmacije: o položaju pisca u književnosti bez čitatelja
Vladan Desnica između "tihe ekskomunikacije" i nepodijeljene književne afirmacije: o položaju pisca u književnosti bez čitatelja // Vladan Desnica i Zagreb 1924.-1930. i 1945.-1967. Zbornik radova s Desničinih susreta 2019. / Roksandić, Drago (ur.).
Zagreb: FF Press, 2020. str. 143-159 (ostalo, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1095471 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vladan Desnica između "tihe ekskomunikacije" i
nepodijeljene književne afirmacije: o položaju
pisca u književnosti bez čitatelja
(Vladan Desnica Between "Quiet Excommunication"
and Universal Literary Acclaim: On the Position
of the Writers in the Context og Literature
Without Readers)
Autori
Badurina, Marino ; Bačmaga, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Vladan Desnica i Zagreb 1924.-1930. i 1945.-1967. Zbornik radova s Desničinih susreta 2019.
/ Roksandić, Drago - Zagreb : FF Press, 2020, 143-159
ISBN
978-953-175-852-9
Skup
Znanstveni skup Desničini susreti 2019
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2019. - 23.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Vladan Desnica ; socrealizam ; Jugoslavija ; Sovjetski Savez ; kulturna politika ; intelektualna povijest ; "usmjereno" čitanje ; čitatelj
(Vladan Desnica ; social realism ; Yugoslavia ; The Soviet Union ; cultural politics ; intellectual history ; "controlled" reading ; reader)
Sažetak
Pisan na temelju arhivskih i obavljenih izvora literature, članak je ponajprije posvećen raščlambi odnosa između literarne reputacije Vladana Desnice i njegova donekle izopćeničkog društvenog i umjetničkog položaja, na koji su utjecali i (izvan) književni razlozi...Nastojeći dati kontekstutualnu i interpretativnu nijasnu više njegovu slučaju, rad se dotiče i usporedbe odnosa sovjetskoga i jugoslavenskoga režima prema književnosti, djelomično kroz prizmu sovjetsko-jugoslavenskog raskola 1948., koji se, među ostalim, manifestirao zaokretom u držanju spram socrealizma i sovjetskoga modela kulture u Jugoslaviji. Usto otvaraju se pitanja vezana uz ulogu čitatelja u SSSR-u i Jugoslaviji, odnosno uz strategije pokušaja oblikovanja (masovne) čitalačke kulture. Na koncu, problematizira se i "težina" književnosti kao poligona za promidžbu sklopa vrijednosti kakav bi trebao rezultirati oblikovanjem "pravovjerna" socijalističkoga čovjeka s obzirom na to da je na planu masovnosti, tj. broja konzumenata književnost ubrzano gubila bitku sa suvremenim medijima, prije svega televizijom i (dnevnim) tiskom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Književnost
