Naslov
Zeleni krovovi - potencijal grada Čakovca
(Green roofs - potential of the Čakovec city)

Autori
Novak, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Međimursko veleučilište u Čakovcu

Mjesto
Čakovec

Datum
15.07

Godina
2020

Stranica
37

Mentor
Ovčar, Jasmina

Ključne riječi
grad Čakovec, kosi krovovi, okolina, ravni krovovi, zeleni krovovi, toplinski omotač zgrade
(city of Čakovec, pitched roofs, surroundings, flat roofs, green roofs, thermal sheath of the building)

Sažetak
Krovovi zgrada s razlogom se zovu „peta fasada“. Oni su toplinski omotač, ali i estetski zatvaraju zgrade s pete strane. Krovovi prema načinu izvedbe mogu biti kosi ili ravni. Dok su kosi tradicionalna vrsta, ali uvijek atraktivna varijanta, novija generacija zgrada, često puta ima za odabir ravni krov, bilo prohodni ili neprohodni. Tematika ovog rada su zeleni krovovi, kao podvrsta ravnih krovova. Njihova je primjena novijeg datuma, ali sve češće se koriste zbog svojih izuzetno dobrih izolacijskih svojstava, estetske komponente zgrade, te posebno energetske učinkovitosti kojom doprinose cjelokupnoj povoljnoj toplinskoj bilanci zgrade. Nekada je ravni krov bio predviđen uglavnom za javne i višestambene zgrade, a danas se sve više privatnih investitora prilikom izgradnje obiteljskih kuća odlučuje za varijantu ravnog krova. Ovaj rad bavi se ulogom zelenih krovova, njihovim sastavom slojeva i vrsti. Zeleni krovovi dijele se na dva osnovna tipa: ekstenzivni i intenzivni zeleni krov. To ovisi o u izboru vrsta biljaka koje se mogu zasaditi i kakvi su zahtjevi za njihovim njegovanjem. Zeleni krov pruža značajan utjecaj na okolinu, kako u prirodnom, tako i u sociološkom pogledu. Posebna cjelina ovog rada odnosi se na analizu arhitekture i urbanizma grada Čakovca, te na mogućnosti formiranja ravnih zelenih krovova na pojedinim zgradama. Iako je Čakovec mali i miran grad, s velikim postotokom ozelenjenosti, zeleni krovovi razmatrani su kao mogućnost pružanja novih sadržaja i dodatnih funkcija u „otvorenu etažu zgrada“ koje se mogu formirati upravo iznad gornjeg plašta zgrade. Međutim, kao i u drugim gradovima, povećanjem stanovništva, povećava se i potreba za izgradnjom novih stambenih zgrada, često s mnogo stanova i velikom gustoćom naseljenosti. Izgradnja novih stambenih zgrada rezultira činjenicom da se smanjuje površina zelenih površina. Osim toga, svaka stambena zgrada treba svoje parkiralište i garažni prostor. U odnosu na nekadašnje standarde od jednog automobila po jednom stanu, danas je potrebno osigurati i po dva automobila po jednom stanu. Iz navedenog proizlazi da dvorište zgrada nije više zeleno, ali niti poželjno mjesto za boravak ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Interdisciplinarne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA