Pregled bibliografske jedinice broj: 1095440
Registar balkanske prošlosti – kulturna anatomija jugoslavenskog socijalizma u postsocijalističkoj svakodnevici i političkom diskursu
Registar balkanske prošlosti – kulturna anatomija jugoslavenskog socijalizma u postsocijalističkoj svakodnevici i političkom diskursu // Povijest u javnom prostoru 2020. Je li Drugi svjetski rat gotov?
Zagreb, Hrvatska, 2020. str. - (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1095440 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Registar balkanske prošlosti – kulturna
anatomija jugoslavenskog
socijalizma u postsocijalističkoj svakodnevici
i političkom diskursu
(Registry of Balkan past - cultural anatomy of
Yugoslav socialism in postsocialist everyday
life and political discourse)
Autori
Oroz, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Povijest u javnom prostoru 2020. Je li Drugi svjetski rat gotov?
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.12.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
balkanizam, postsocijalizam, etnografski pristup, registar izdajnika
(Balkanism, postsocialism, ethnographic approach, Registry of traitors)
Sažetak
U prezentaciji će se problematizirati kulturni aspekti odnosa prema socijalističkoj prošlosti kroz analizu registra izdajnika iniciranog 2015. godine uoči i nakon parlamentarnih izbora. Prepoznajući u diskursu političkih stranaka desnog spektra ostatke udomaćenih zapadnjačkih slika Balkana, postavlja se pitanje o mogućnostima i uvjetima identitetskog bijega s Balkana kada ga diskurzivna uskrsnuća ponovno vraćaju u život. Kroz analizu političkog diskursa i virtualnog registra izdajnika obilježenog sarkazmom i humorom, pokušat će se promisliti kulturni aspekti odnosa prema (ne)problematičnoj socijalističkoj prošlosti kroz raznolike prakse sjećanja. U egzorcizmu čudovišne prošlosti čije se izgnanstvo zaziva u postsocijalističkoj sadašnjosti, Balkan funkcionira kao svojevrsna kulturološka fatamorgana obilježena dubokom ambivalencijom i hermetičnošću. S jedne strane on izrasta kao priviđenje na diskurzivnim petljama tribalizirane ciklične prošlosti, orijentaliziranim vizijama vlastite drugosti i esencijaliziranim kulturnim osobitostima, dok se s druge strane bijegom od istih potvrđuju i objektiviziraju „činjenice o Balkanu” kroz metonimijske evokacije (ne)problematične socijalističke prošlosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija