ࡱ> ad` Ubjbj .b}}" ]m}}}8<&2&%(%(%(%(%(%(%$9')L%u}L%}}%"""}}&%"&%"""0z@@"%%0&"* *""*}#x"L%L% &* #:Zapisi prirode Upoznavanje s umjetni kim radom uvelike ovisi o tome na koji na in e umjetnik osobno rad predstaviti i kako e ga definirati da bi promatra u objasnio ato i na koji na in je ~elio izraziti. Konkretnim izra~avanjem likovnog mialjenja o ituje i discipliniranost svojih misli koje su incipio svakog uspjeanog stvaralaatva. Vrhunsko je zadovoljstvo sluaa a i promatra a kada na suprotnoj strani ima umjetnika koji izvanredno barata ne samo stru nom terminologijom i pritom je kontekstualizira na jedan razgovijetan i razumljiv na in, ve i osobu koja vrlo pa~ljivo razmatra svoje vienje svijeta oko sebe prije nego ono postane subjekt, prije nego ga se umjetni ki interpretira i zabilje~i. Takva umjetnica je Ana Vivoda. Iznimno upuena u materijal i tehniku kojom se bavi, elokventno raspredajui i pripovjedajui o nagonima, inspiracijama, motivima, o ~ivotu u jednom pro iaenom umjetni kom okru~enju, ona kao izvrstan sugovornik eliminira svaki aum u moguem nerazumijevanju. Njenoj studioznosti pristupa umjetni kom djelu svjedo i i tekst iziaao u novopokrenutom inozemnom asopisu Celebrating Print u kojemu je teorijski sa~ela svoje, tada najnovije, radove. Vlastito objaanjenje kako joj matrica ne slu~i samo kako bi se s nje uzeo otisak, te kako otisak nije finalan produkt njenog rada ve sadr~i dokumentarnu vrijednost zabilje~enog procesa, mo~e se primijeniti i na njenu posljednju seriju radova. Unazad dvije godine Ana Vivoda je radila na ciklusu grafika u rezervaa tehnici (tzv. sugar lift) te je uspjeano dovraila gotovo pedeset otisaka pod naslovom Tragovi (eng. Traces). Neoptereena naslovom,  Tragovima imenuje i neke svoje ranije radove meu ostalima i samostalnu grafi ku mapu otisnutu 2015. godine u Ediciji Argola Kabineta grafike HAZU. Tragovi su svaki put druga iji jer nastaju u drugom vremenskom razdoblju, jer su potaknuti novim podra~ajima i jer s njima umjetnica odrasta i time se i njena percepcija ambijenta koji je okru~uje mijenja. Tragovi se mogu promatrati iz razli itih rakursa, kao odraz njena ~ivota u pitoresknom li kom ambijentu ili kao zapis procesa koji je prolazila marljivo radei na cin anim plo ama i otiskujui ih. Vjerojatno je rije  o oboje, no Ana sama ih promatra kao fragmente vlastitih intimnih razgovora. Kako bi se ovi razgovori reflektirali i prenijeli na matricu, bilo je potrebno gotovo egzaktno promialjanje i pomno uo avanje mogunosti materijala koji njoj slu~i (a ne kojim se ona slu~i!), i granica djelovanja na njemu. Zaato i otkud trag u Aninom stvaralaatvu? Trag je zapis koji umjetnica ostvaruje na papiru iji posrednik su matrica i priroda. Matricu ine desetak cin anih plo a, koriatenih pojedina no ili kao cjelina, dimenzija koje se kreu u rasponu od metra, pa do airine od preko dva metra i viae ukoliko ih umjetnica ve~e zajedno. Otisci se razlikuju i papirom na kojemu su otisnuti (Hahnemhleili japanski papir) ija kvaliteta ali i nijanse boja omoguuju izvanredan kontrast. Matrice otiskivane na japanskom Kozo papiru nisu graene samostalno nego jedino funkcioniraju kao spojeni sustav niza o ijem smjeru i postavu ponajprije mo~e i treba samo umjetnica odlu ivati. Za nju je cin ana plo a  zrcalo u kojem se ogledaju, povezuju ili preklapaju unutraanji i vanjski prostori odnosno krajolici. Prostor je priroda, a ona je njezina arhitektica koja ju ne pokuaava konstruirati i oponaaati precrtavanjem ve je slobodnim pokretima upisuje na matricu. To je i klju an trenutak njezina stvaranja - koriatenje netradicionalnog  alata , biljke. Jasno je da umjetnica mora biti otvorena duha, spremna na izazove kojima nije nau ena ve koje sebi sama postavlja. Eksperiment je u ovom radu doaao sam po sebi, iznjedren ~ivotom u prirodi kojoj se pristupa sa znati~eljom. Suaenjem cvijeta divlje mrkve ili neke druge biljke proizaale iz tvrde li ke zemlje proces je zapo eo. Suha biljna stabljika je zamijenila kist i stvorila recipro an niz kaplji nog motiva koji se razla~e u nekoliko smjerova, oblika i linija. Implementacija ideje o koriatenju biljnog uzorka u zamjenu za tradicionalni alat nadasve upuuje na nadahnue li kim krajolikom, krajolikom koji je njeno mjesto izazova. Na papiru se prepoznaje okupanost prirodom u koju umjetnica predajui joj se uranja. Priroda preto ena na papir odaje simbioti nost vjeate ruke s organskim te sposobnost njihova povezivanja.Kako dinami nost pokreta ne bi bila posve ubla~ena mekoom biljnog uzorka Ana dodatno tehnikom akvatinte ili suhe igle povla i kratke rezove nagovjeatajui i stvarajui dramati nost geste. Danaanja suvremena grafi ka scena iz koje je poteklHP & J L   P \ b d  4<d8 v߾߾߳ԳԠxpߠh8hCJaJhhhCJaJ!jhh0JCJUaJhhhh6CJaJhhCJaJh]h%CJaJh]h+/CJaJh]h4CJaJh]h]CJaJh]h '6CJaJh]h_CJaJh]h//CJaJh]h]CJaJ) ~"N'+:@DLJpRSSSS^T $dha$gd_$dh-DM a$gdW$dh-DM a$gd8( $dha$gd8($dh-DM a$gddI $dha$gdh $dha$gd//dhgd//vvx6x !""""N'''0(L((())* *++,2223f3z34ͽ뭥뽊{ljl{l{[{h]h]B*CJaJph"(Uh]h '6B*CJaJph"(h]hdIB*CJaJph"(%hfhhCJaJfHq h%|CJaJhiCJaJhiCJaJfHq hhCJaJfHq %hyLhhCJaJfHq hyLhhCJaJhhCJaJh+/hh6CJaJ#a Ana Vivoda mo~e se otvoreno nazvati ~enskom i tu mislimo ponajprije ne na njihov broj ve na snagu njihova djelovanja. Umjetnice poput nje prednja e u razotkrivanju tradicionalnog duktusa novim pristupima upleui u svojoj primjeni nesvakidaanje materijale, promatrajui grafiku na viae razina, ne samo kao likovni medij ve je vide i kao instalaciju, eksperiment, ponekad i kao druatveni istup, kao koncept. Mnogo je moguih tuma enja medija grafike danas, no konstanta koja povezuje suvremenu ~ensku grafi ku scenu je kura~. Hrabrost prema iskuaavanju novog, pomicanju ne granica jer su njih ve odavno prevaziale, ve pomicanju granica nas promatra a, primatelja njihova rada. Medij koji je prepoznat kao fizi ki zahtjevan, danas te e kroz ~enske ruke i poput matrice koja svakom doradom postaje ispunjenija i grafika u ~enskim rukama postaje viaezna na zadobivajui nova tuma enja, proairivanjem njene terminologije stalnim otklonima od tradicionalnog. Ana kao jedna od sredianjih osobnosti hrvatske suvremene grafi ke scene stoji uz niz umjetnica ranijeg naraataja u ovom pokoravanju medija grafike i iscrpljivanju njegovih datosti. Na prvi pogled apstraktna slika odaje dojam zaigranosti kompozicijskog rjeaenja, ali pomnim promatranjem razotkriva se ekspresivna ali promialjena gestualnost koja odaje slojevitost djelovanja. U radovima se ocrtava vlastitost shvaanja suvremenosti u mediju grafike iji se umjetnici ne libe zagrebati ispod povraine godina koriatenja tradicionalnog rukopisa. Legitimizacijom ovakvog pristupa nastavlja se razvoj grafike u Hrvatskoj na jedan prirodan na in. Kod Ane vidimo kontroliranu eksploziju kreativne energije koja se gomilala u radovima grafi arki od osamdesetih godina 20. stoljea naovamo. Velika je razlika da je Anin primarni medij grafika, a ne slikarstvo kojem su se ponajviae posvetile ranije generacije. Prema pet stupnjeva originaliteta Stanleya Williama Haytera kojima kategorizira grafi ko djelo od majstorskog do reproduktivnog, originalne i vrlo osobne postupke kojima umjetnik ugaa vlastitome temperamentu i potrebi likovnog izra~avanja, a koje karakteriziraju majstorski rad, mo~emo pripisati stvaralaatvu Ane Vivoda. Koriatenje  predloaka  biljke koja nije samo poslu~ila kao alat ve i kao uzorak koji se otiskuje bez mijenjanja njegovog organskog otiska upuuje na izvrsnost majstorskog djelovanja. Njena originalnost proizlazi ne samo iz ina stvaranja rukom ve se temelji na fazama koje po inju umjetni kom iskrom  vizualizacijom ideje, nastavljaju se radom na matrici, a finale imaju u otisku na papiru. Tom iskrom zapo eo je ~ivot Anine grafike. Umjetnica se odlu ila viaekratno doraivati matricu te se ovisno o njenim osobnim intimnim stanjima mijenja i stanje plo e koja se transformira u razli itim intervalima. Kada se po prvi put slu~i novom plo om radi na njoj bez unaprijed osmialjene kompozicije, intuitivno i ekspresivno. Naknadnim intervencijama na matrici iako joj se mijenja kompozicija na njoj se uvaju i tragovi ranijih poteza. Ova korespondencija razli itih stanja matrica zabilje~ena je u tragovima na otiscima. Niz od pet uvjetno nazvanih publikacija digitalnih ispisa na japanskom papiru koje je umjetnica vrlo pedantno sama uvezala predstavljaju cjelovito umjetni ko djelo koje se sastoji od fotografiranja, digitalnog ispisa te uvezivanja. U ovome je vrijednost umjetni kog djelovanja Ane Vivoda, njena vjeatina koja se manifestira u nizu razli itih slo~enih radnji. Knjige umjetnika vrlo prikladno imenovane Komadii jutra, Jutro, Mraz ili Tragovi posveene su njenim do~ivljajima prirode. Komadii jutra raskriljuju osjeajnost jedne nje~ne duae koja se pritajila u krajoliku i uhvatila trenutak zore kada joa sve spava i miruje. Poput ipke razvu ene meu prstima tanki konci pau ine ulovljeni kamerom razotkrivaju predjele koji su kaligrafski upisani u prirodu. Kao profinjeni rukopis ocrtavaju se na smrznutoj povraini snijega i tragovi vjetra i tragovi pre~ivjelih biljnih slamki u knjizi nazvanoj Jutro. Vjeato iskoriatenim tehni kim kvalitetama ovog medija uspjeano je preneaena neposrednost vlastitog razumijevanja prirode i ~ivota s njom. Sveobuhvatnost umjetni kog stvaralaatva kod Ane Vivoda visoko je estetizirajua i zaokru~uje jedno bogato razdoblje djelovanja posljednjih deset godina. dr. sc. Antonia Doaen  Ana Vivoda, Traces, u: Celebrating Print, vol. 2(2016), str. 71-77.  Stanley William Hayter, About Prints, Oxford University Press, 1962.     4466"67p8t8888909B9999999: :&:<:`::::Z;;;<(<><j<n<<пᒆ~v~nvn~vfh)CJaJh]CJaJh,vCJaJh8(CJaJhdIB*CJaJph"(hfhdIB*CJaJph"(h]h=_B*CJaJph"(h]h]B*CJaJph"( h]h=_6B*CJaJph"( h]hdI6B*CJaJph"(h]hdIB*CJaJph"(h]h '6B*CJaJph"($<2=t=========>N>P>b>r>~>>>>>@>@R@d@f@t@@@AACC.DJDRDXDlDnDxDDDymymymymymhdB*CJaJph"(h8hB*CJaJph"($jhw0JB*CJUaJph"(hwB*CJaJph"(h#CJaJh%CJaJh)CJaJh8(CJaJh)hwCJaJhwhwCJaJhWCJaJh)h)CJaJh)h8(CJaJhwCJaJ)DDzEE.FfFrFFFFGGGGGGH&HHHII I0IFIXIlI|I~IIIJ2JHJJJLJNJbJJ÷Ϸϫϟϓϓϟϟϟϟϟϟϟϟ{ochM?B*CJaJph"(h[XB*CJaJph"(h/B*CJaJph"(h,vB*CJaJph"(hB*CJaJph"(hB*CJaJph"(h.}B*CJaJph"(hB*CJaJph"(hwB*CJaJph"(h;bB*CJaJph"(hHB*CJaJph"(h?B*CJaJph"(haB*CJaJph"(&JJ@KBKMXMZMnMMMMMMMMMNN.NNNOfPPPLQVQZQ篣熯znzbzQz hvNhvN6B*CJaJph"(hwB*CJaJph"(hjB*CJaJph"(hvNB*CJaJph"(hqB*CJaJph"( hvNhh>g6B*CJaJph"(h8rB*CJaJph"( hvNh8r6B*CJaJph"(hM?B*CJaJph"(h/B*CJaJph"(h/h/B*CJaJph"(hh>gB*CJaJph"(h[XB*CJaJph"(ZQhQtQQQQnRpRRRRRSSSSST&T^T`TTTTTTTTTTUUU U÷÷ëà|t|phphphphpjhJ:UhJ:hah `\6h `\jh `\0JUhh6hjh0JUhN>h+/CJaJhh>gB*CJaJph"(hB*CJaJph"(hWB*CJaJph"(h?B*CJaJph"(hT.3B*CJaJph"(hwB*CJaJph"(h8hB*CJaJph"(!^TTTTTTTTUUUU U $dha$gd_gddgdw ,1h. A!"#$% ^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH8`8 Normal_HmHsHtHDA D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 6@6 d Footnote Text<< dFootnote Text Char@&`@ dFootnote ReferenceH*B' !B z NComment ReferenceCJaJ424 z N Comment Text:A: z NComment Text CharLj 12L z NComment Subject5\mHsHtHF/aF z NComment Subject Char5\P rP z N Balloon TextCJOJQJaJmHsHtHN/N z NBalloon Text CharCJOJQJ^JaJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ]#F#b v4<DJZQ U+,-./^T U08@0(  B S  ?()]^{|23*9LX]ahjx|! ADY\{|! # R S   $ % : ; < K T [ _ j ~ @ J Q [ e m z {  )+<>WX34S[&(hi|}-.wy89IJQRtu*+57  '(9:?A23FG^`%,68<E39ABKOPX $&'*08LNXY $ #!+!2!3!:!=!!!!!!!!!!!!!7"8"h"o"v"y""""""##.#1#I#O#\#^#u#w#y#z#|#}#####z { tuFGDE%&7"8"""""".#1#u#w#y#z#|#}#####~ &'))00MM !!!!!!!!!!!!!!"""w#y#z#|#}##### T T ~ N e h l uu%),67<B39BPWW&'))00MM !!!!!!!!!!!!!!h"n"v"v"y"y""""w#w#y#z#z#|#}#####wM vcT9A?drV "T9AC$bm5U1%V "d&C$bm51cG@ ~Rn.{Q?7Vv_?7V1cwM vcv_ ~Rn.{Q?drDuDuG@XW2{5f ~ #//>*?]v!%&A'8(<1T.3 '6O6[:N>?M?aQEdIyLDMz NNvNP-Q?TNT `\=_ah>g8hEi{nq,vQx\_xYz%| 8r;bHosjb`Jd.|q|HT{J:r/.}K;i[X_,rSnwY!W)f:+/h4""@""p""p #pp p pppp"p*p2UnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial9. . Segoe UIA$BCambria Math"zGzG5?5?!r4""3QHX ?N2!xx+sugar lift  bakropisna tehnika, slikopisnaantonia.dosen@yahoo.comAntoniaDOh+'0hx  $ 0 <HPX`,sugar lift bakropisna tehnika, slikopisnaantonia.dosen@yahoo.comNormal AntoniaD4Microsoft Office Word@@s>@* @5՜.+,0\ hp|  %?" ,sugar lift bakropisna tehnika, slikopisna-sugar lift bakropisna tehnika, slikopisna TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./013456789;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOQRSTUVWYZ[\]^_bcfRoot Entry F{@@e@Data 21Table:*WordDocument .bSummaryInformation(PDocumentSummaryInformation8XMsoDataStorey@@0z@@3S02R22ONWO==2y@@0z@@Item  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q