Pregled bibliografske jedinice broj: 1094955
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije // Anali hrvatskog politološkog društva, 17 (2020), 1; 7-30 doi:10.20901/an.17.01 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1094955 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije
(The cleavage structure and parliamentary elections in Croatia in 2020 in times of pandemic)
Autori
Raos, Višeslav
Izvornik
Anali hrvatskog politološkog društva (1845-6707) 17
(2020), 1;
7-30
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatska ; parlamentarni izbori ; društveni rascjepi ; biračko ponašanje ; političke stranke
(Croatia ; parliamentary elections ; social cleavages ; voter behavior ; political parties)
Sažetak
Na temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu na odnosu prema prošlosti, koji tvore kulturnu dimenziju stranačkog natjecanja. Testira se i moguća pojava novoga društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima, kao i rascjepa vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratskom participacijom. Istraživanje uvodi nove prediktorske ljestvice koje dosad nisu korištene u sličnim istraživanjima hrvatskih izbora. Evaluacija predloženoga regresijskog modela pokazala je kako su religioznost i odnos prema prošlosti ostali dominantni prediktori ponašanja birača u Hrvatskoj. Potvrđene su i značajne dobne razlike u ponašanju, pri čemu mlađi birači vjerojatnije podržavaju Domovinski pokret ili apstiniraju, a stariji birači vjerojatnije glasuju za koaliciju lijevog centra. Nalazi pokazuju kako se s porastom vrijednosti na ljestvici populizma smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. Zaključno se potvrđuju stabilnost vrijednosnoga i identitetskog rascjepa te značenje religije i prošlosti, ali se ne utvrđuje postojanje ekonomskoga rascjepa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus