Naslov
Borovi (Pinus sp.) u hortikulturi i šumarstvu na kršu
(Naslov)

Autori
Dorbić, Boris ; Španjol, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive-Posebna izdanja ANUBiH CLXXVI, OPMN 27 / Šarić, Taib ; Beus, Vladimir - Sarajevo : Akademija nauka i umjetosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), 2018, 139-150

ISBN
978-9926-410-34-6

Skup
Simpozij "Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive"

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 05.06.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
borovi, krš, biologija, hortikultura, gospodarstvo
(pines, karst, biology, horticulture, economy)

Sažetak
Rod borova je izrazito raznolik, broji oko 90 vrsta s velikim brojem varijeteta i hibrida. Borovi kao šumske vrste predstavljaju značajnu biološku, gospodarsku i hortikulturnu vrijednost. Na području Dalmacije borovi su u prošlosti korišteni i kao drvna građa te za dobivanje smole. Svojim karakteri- stičnim izgledom daju autentičnost mediteranskom pejsažu. Posjeduju deko-rativne osobine poput ukrasne kore, habitusa, krošnje i iglica, koje mogu biti od svjetlo do tamnozelene boje, ovisno o vrsti. Na kršu služe za pošumljavanje goleti i degradiranih terena. Dobro uspijevaju na tlima sa slabim bonitetom te daju dobru proizvodnu sposobnost. U svrhu uzgoja borova za hortikultur-ne namjene, oni se trebaju uzgajati na kvalitetnijim pedološkim podlogama. U radu se daju biološke, hortikulturne i gospodarske karakteristike tri vrste bora Pinus pinea L-pinjol, Pinus halepensis Mill-alepski bor i Pinus nigra Arnold.-crni bor, koji se koriste na području krškog dijela Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo

POVEZANOST RADA