Pregled bibliografske jedinice broj: 1094404
Prikladnost materijala za nasipanje plaža
Prikladnost materijala za nasipanje plaža, 2020., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1094404 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prikladnost materijala za nasipanje plaža
(Suitability of material for beach nourishment)
Autori
Ercegovac, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
19.09
Godina
2020
Stranica
36
Mentor
Pikelj, Kristina
Ključne riječi
soft defences metode, sastav sedimenta, isplativost nasipavanja
(soft defences methods, sediment composition, nourishment cost-effectiveness)
Sažetak
Povezanost ljudi i obale posljedica je višestrukog značaja koji obala ima, pa tako obala predstavlja resurs za hranu, zaradu i slično. Na obalama su se gradili i još uvijek se grade luke, brodogradilišta, turistički resorti, mnogobrojne građevine. Kao posljedica tolike interakcije ljudi sa obalom, ali i kao posljedica klimatskih promjena, na obali su sve češće vidljive posljedice antropogenih i prirodnih pritiska. Shodno tome obalu se treba štititi, što su ljudi radili i prije nas, a i nakon nas će. Kroz povijesne zapise, knjige i radove se može pratiti kako, razvoj samih metoda zaštite obale, tako i razvoj ljudske svijesti, odnosno svijesti znanstvenika o različitim tipovima pristupa cijeloj tematici. Tako su se kroz povijest prije učestalo koristile hard defences metode zaštite obale, dok se nisu poboljšale i prihvatile soft defences metode. Proces prihvaćanja i dalje traje. Hard defences metode su lukobrani, pera, obalni zidovi, molovi i valobrani. Soft defences metode su nasipanje obala, preusmjeravanje morske vode, prihranjivanje obalnih dina i stabilizacija obale vegetacijom. Detaljnost i točnost individualnog istraživanja problematičnog segmenta obale je ključ uspjeha u primjeni soft defences metoda, stoga se istraživanje radi u nekoliko faza. Naknadno praćenje plaže je skup i dug proces, ali je od ključne važnosti, stoga bi se trebao provoditi prema preporukama stručnjaka iz područja upravljanja plažama. Metode nasipanja plaža su: 1) nasipanje sedimenta raspršivanjem sa morskog dna uz pomoć teretnjaka koji aktivno priskrbljuje sediment ; 2) pumpanje sedimenta direktno na plažu uz pomoć cijevi i teretnjaka koji iskapa sediment sa dna ; 3) sediment nasut na plažu i raspršen uz pomoć duž-obalnog transporta ili uz pomoć motorizacije. Odabir prikladnog materijala za nasipanje se provodi pravilnim odabirom karakteristika materijala koji želimo nasut u odnosu na materijal koji se nalazi na prirodnoj plaži. Karakteristike koje nužno pravilno odabrati su: kemijski sastav sedimenta za nasipanje, struktura, veličina zrna i poroznost materijala i boja. Uz navedene karakteristike materijala važno je odabrati i prikladnu lokaciju s koje će se materijal opskrbiti te prikladno odabrati metodu kojom će se nasipanje izvršiti. Posljedice, nepromišljenog nasipavanja odražavaju se u promjenama kemijskog sastava materijala na plaži, promjenama uvjeta života na staništu, ugibanja organizama, povećanoj eroziji i slično. Važnu ulogu kod odabira prikladnog materijala za nasipanje ima i ekonomska isplativosti procesa nasipanja kao i održavanja plaže nakon toga. Značajan faktor u određivanju isplativosti ulaganja u zaštitu i upravljanje obale je i efikasnost projekta te estetika, zbog utjecaja na percepciju posjetitelja, ovisno o tome je li plaža dovoljno lijepa, dovoljno sigurna te kakva je njena opremljenost drugim sadržajima, pored prirodnih karakteristika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Kristina Pikelj
(mentor)