Pregled bibliografske jedinice broj: 1094397
Filogenetski odnosi unutar roda Aurinia Desv. (Brassicaceae) utvrđeni analizom regije ndhF kloroplastne DNA
Filogenetski odnosi unutar roda Aurinia Desv. (Brassicaceae) utvrđeni analizom regije ndhF kloroplastne DNA, 2019., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1094397 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Filogenetski odnosi unutar roda Aurinia Desv.
(Brassicaceae) utvrđeni analizom regije ndhF
kloroplastne DNA
(Phylogenetic relationships within genus Aurinia
Desv. (Brassicaceae) inferred from chloroplast
ndhF sequence data)
Autori
Bartolić, Paolo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.09
Godina
2019
Stranica
62
Mentor
Zlatko Liber
Neposredni voditelj
Ivana Rešetnik
Ključne riječi
Aurinia, Brassicaceae, phylogeny, ndhF.
(Aurinia, Brassicaceae, filogenija, ndhF.)
Sažetak
Aurinia Desv. je rod unutar tribusa Alysseae (Brassicaceae) rasprostranjen poglavito na Balkanskom i Apeninskom poluotoku. Vrste roda Aurinia su višegodišnje biljke s pokrovom od zvjezdasto razgranjenih dlaka, listovima rozete izveruganog ili zupčastog ruba, uspravnih stabljika te grozdastim cvatovima sastavljenim od cvjetova isključivo žute boje. Cilj ovog diplomskog rada je bio odrediti srodstvene odnose unutar roda Aurinia usporedbom sekvenci kodirajuće regije ndhF kloroplastne DNA. Iz sakupljenih uzoraka lisnog tkiva, a koji su još na terenu osušeni u vrećicama sa silika-gelom, izolirana je ukupna stanična DNA. Regija ndhF kloroplastne DNA je umnožena lančanom reakcijom polimerazom (PCR), pročišćena i sekvencirana. Filogenetske analize (Bayesovska i metoda maksimalne štedljivosti) i analiza haplotipova potvrdile su monofiliju roda pri čemu su se svi analizirani uzorci grupirali u tri skupine u skladu s geografskim položajem, a ne s dosadašnjom taksonomijom. Vrsta A. saxatilis je bila genetički najraznolikija dok su amfi- jadranske vrste A. leucadea i A. sinuata bile genetički najsrodnije. Grčki endemi, A. gionae i A. moreana, su toliko srodni s vrstom A. saxatilis da ne zaslužuju taksonomski rang zasebnih vrsta. Genetska raznolikost vrsta A. corymbosa i A. petraea ukazuje na to da su one preživjele pleistocenske klimatske oscilacije u više neovisnih mikrorefugija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb