Pregled bibliografske jedinice broj: 1094381
Položaj nacionalnih ustavnih sudova u primjeni mehanizma prethodnog postupka s posebnim osvrtom na Ustavni sud Republike Hrvatske
Položaj nacionalnih ustavnih sudova u primjeni mehanizma prethodnog postupka s posebnim osvrtom na Ustavni sud Republike Hrvatske // Pravo i politika EU: stara pitanja, novi odgovori / Bačić, Arsen (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2020. str. 143-176 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1094381 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Položaj nacionalnih ustavnih sudova u primjeni
mehanizma prethodnog postupka s posebnim
osvrtom na Ustavni sud Republike Hrvatske
(The position of national constitutional courts
in the context of the implementation of the
mechanism of preliminary ruling procedure, with
an emphasis on the Constitutional
Court of the Republic of Croatia)
Autori
Petrašević, Tunjica ; Kovačić Markić, Lana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pravo i politika EU: stara pitanja, novi odgovori
/ Bačić, Arsen - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2020, 143-176
ISBN
978-953-347-363-5
Skup
Okrugli stol "Pravo i politika EU: stara pitanja, novi odgovori"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.01.2020
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ustavni dijalog ; ustavni pluralizam ; nacionalni ustavni sudovi ; pravo EU ; Sud EU ; Europski sud za ljudska prava ; Ustavni sud RH ; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ; Povelja EU o temeljnim pravima
(Constitutional dialogue ; EU Law ; EU Court of Justice ; European Court of Human Rights ; Constitutional Court of Republic of Croatia)
Sažetak
Kada je riječ o prethodnom postupku u pravu Europske unije (dalje : EU ili Unija), osobito je izazovna suradnja i odnos nacionalnih ustavnih sudova i Suda Europske unije (dalje: Sud EU). Ona pokazuje da nacionalni ustavni sudovi različito reagiraju: neki redovno upućuju prethodna pitanja ; neki ignoriraju komunikaciju sa Sudom EU-a, odnosno donedavno su to činili ; dok se neki uopće ne izjašnjavaju na mogućnost upućivanja prethodnih pitanja Sudu EU-a. No, činjenica je da su veze između sudova sve jače, odnosno da je sazrjelo vrijeme za interakciju između nacionalnih ustavnih sudova i Suda EU-a, a čemu je, po našem mišljenju, doprinio Lisabonski ugovor i Povelja Europske unije o temeljnim pravima (dalje: Povelja EU). Sve veći angažman nacionalnih ustavnih sudova u europskom ustavnom dijalogu otvara i nova pitanja te upravo pod utjecajem nacionalnih ustavnih sudova, Sud EU-a u praksi pomiče svoje težište sve više prema zaštiti temeljnih (ljudskih) prava. Republika Hrvatska (dalje: RH) članica je Vijeća Europe i EU-a, a hrvatski sudovi, uključujući i Ustavni sud Republike Hrvatske (dalje: Ustavni sud RH) "europski" su sudovi. Ustavni sud je u preko dvadeset godina članstva u Vijeću Europe razvio bogatu praksu u primjeni Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija). Sada su pred Ustavnim sudom RH novi izazovi vezani uz primjenu prava EU-a, a posebice uz korištenje prethodnog postupka kao mehanizma suradnje nacionalnih sudova sa Sudom EU-a. Ustavni sud RH dosad (u šest godina članstva) nije uputio niti jedno prethodno pitanje Sudu EU-a. Nameće se stoga pitanje: kojoj, od gore navedene tri kategorije, pripada Ustavni sud RH? Cilj ovoga rada je istražiti i prikazati položaj nacionalnih ustavnih sudova u primjeni mehanizma prethodnog postupka s posebnim osvrtom na Ustavni sud RH.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
