Naslov
Hrvatska politička emigracija nakon Drugog svjetskog rata
(The Croatian Political Emigre Community after the Second World War)

Autori
Trošelj Miočević, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
DRUŠTVENO-POVIJESNI KONTEKST POLITIČKOG DJELOVANJA U ISELJENIŠTVU: ORGANIZACIJE, STRANKE, POKRETI

Urednik/ci
Perić Kaselj, Marina

Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN)

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
21-47

ISBN
9789536028443

Ključne riječi
Hrvatska, Bleiburg, emigracija, političke stranke, program
(Croatia, Bleiburg, emigration, political parties, programs)

Sažetak
U ovome članku autorica daje povijesni prikaz djelovanja hrvatske političke emigracije nakon Drugoga svjetskoga rata, rad različitih političkih organizacija, razlike u njihovim javnim nastupima te međusobnim sukobima. Nakon sloma Nezavisne Države Hrvatske dr. Ante Pavelić s mnogim ministrima iz Vlade1 organizirano bježi iz Hrvatske na austrijski teritorij, nadajući se da će ga savezničke snage podržati da reorganizira svoju poraženu vojsku te se vrati u domovinu kako bi nastavio borbu protiv Tita i njegove komunističke vlasti.2 U organiziranom povlačenju hrvatskih vojnika prema austrijskoj granici, uglavnom ustaša i domobrana, bili su i nenaoružani civili. Nakon što su bili prisiljeni predati svoje oružje savezničkim snagama u Austriji, velik broj njih vraćen je u Jugoslaviju Titovim partizanima „gdje je izvršen genocid nad nenaoružanim hrvatskim vojnicima i civilima na Bleiburškom polju, koji su se predali savezničkim snagama“.3 Preživjeli su završili u izbjegličkim logorima u Italiji i Austriji, odakle odlaze u Sjevernu ili Južnu Ameriku, a manji broj u Australiju. Dolaskom u nove sredine, daleko od domovine, uključuju se u društveni život postojećih hrvatskih zajednica. Glavni cilj im je bio borba protiv komunizma i Jugoslavije i uspostava demokratske suverene Republike Hrvatske. Ne slažući se s politikom i programom Hrvatske seljačke stranke, koja je u to vrijeme bila najjača i najutjecajnija politička stranka među hrvatskim iseljenicima na čelu s dr. Vladkom Mačekom, osnivaju nove političke organizacije koje su se u mnogo čemu, a naročito u političkim stavovima razlikovale od politike koju je do tada vodila Hrvatska seljačka stranka. Autorica će u svom članku osim prikaza djelovanja Hrvatske seljačke stranke opisati i rad novih političkih organizacija poput: Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (HOP), Hrvatske republikanske stranke, Hrvatskog narodnog otpora, Hrvatskog narodnog odbora i Hrvatskog narodnog vijeća (HNV).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA