Naslov
Kritička analiza Prijedloga pete novele Kaznenog zakona
(Critical Analysis of the Proposed Fifth Amendment to The Criminal Code)

Autori
Maršavelski, Aleksandar ; Juras, Damir

Izvornik
Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu (2459-6531) 26 (2019), 2; 529-559

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Kazneni zakon ; teško sramoćenje ; spolni odnošaj bez pristanka ; silovanje ; kaznena djela protiv života i tijela ; prijetnja ; nametljivo ponašanje ; prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi
(Criminal Code ; serious defamation ; non-consensual sexual intercourse ; rape ; crimes against life and limb ; threat ; stalking ; coercion against a person pursuing activities of public interest or public service)

Sažetak
U radu se, polazeći od stajališta pravne teorije, sudske prakse i statističkih podataka, daje kritička analiza prijedloga pete novele Kaznenog zakona, s posebnim osvrtom na pooštrenje zakonske kaznene politike za kaznena djela s elementima nasilja. U uvodnom dijelu ističe se da bi nedoumice i nesuglasja u praksi prvenstveno trebalo rješavati ispravnim tumačenjem zakona, a zatim se u zasebnim poglavljima prikazuju najvažnija područja predložene novele. Stajalište autora jest da je predlagatelj Zakona posegnuo za pooštravanjem kazni za određena kaznena djela protiv života i tijela zbog iznimno blage kaznene politike sudova. Zakonodavna intervencija u kaznena djela protiv osobne slobode obuhvaća kaznena djela prijetnje i nametljivog ponašanja, kojima se dodaju nove kvalifikatorne okolnosti, a progon će se ubuduće poduzimati po službenoj dužnosti. Iako ni teorija ni praksa nisu dovodili u pitanje kazneno djelo teškog sramoćenja, zakonodavac se neopravdano, neočekivano i nenajavljeno odlučio za njegovo brisanje, dajući za to neprihvatljivo i netočno obrazloženje – naime, suprotno navodima predlagatelja, zaštita časti i ugleda od neistinitih činjeničnih tvrdnji moguća je učinkovito i potpuno samo uz građanskopravnu i kaznenopravnu zaštitu, a navedeno kazneno djelo sadržano je u zakonodavstvima država koje su bile uzor pri izradi Kaznenog zakona. Brisanjem kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka i njegovim uklapanjem u kazneno djelo silovanja neće se riješiti problem pogrešnih kvalifikacija uočen u praksi niti će doći do strožeg kažnjavanja jer je za temeljni oblik silovanja i dalje moguće izreći uvjetnu osudu. Kao novo obilježje kaznenog djela nasilja u obitelji uvodi se dugotrajna patnja, a nedoumice u praksi, glede procesuiranja djela kada je žrtva zadobila tjelesnu ozljedu, otklanjaju se usporednom novelom Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, uslijed koje će svaka tjelesna ozljeda biti kvalificirana kao kazneno djelo. Novelom se propisuje novo kazneno djelo prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili javnom službeniku, ali se tim djelom navedene osobe štite samo kada ih se sprječava u obavljanju njihove radnje. U praksi se kao problem može pojaviti nepostojanje zakonske definicije javnog interesa i javnog službenika. Uz isticanje i drugih predloženih zakonskih promjena (inkriminiranje samostalne mjere opreza određene sudskom odlukom, proširenje statusa službene osobe na radnike u odgoju i obrazovanju i socijalne radnike i drugo), autori u zaključku ističu da do postroženja sudske kaznene politike neće doći samo uslijed zakonskih promjena, već je potreban i snažan i ustrajan angažman državnog odvjetništva u predlaganju sankcija i podnošenju žalbi kod neadekvatno izrečenih kazni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA