Pregled bibliografske jedinice broj: 1093799
Koronakriza i što Hrvatska može naučiti iz dosadašnjih recesija
Koronakriza i što Hrvatska može naučiti iz dosadašnjih recesija // Ekonomska politika Hrvatske u 2021. Hrvatska poslije pandemije / Tica, Josip ; Bačić, Katarina (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo ekonomista, 2020. str. 21-58 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1093799 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Koronakriza i što Hrvatska može naučiti iz
dosadašnjih recesija
(The Corona Crisis and Lessons for Croatia from
Previous Recessions)
Autori
Arčabić, Vladimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Ekonomska politika Hrvatske u 2021. Hrvatska poslije pandemije
/ Tica, Josip ; Bačić, Katarina - Zagreb : Hrvatsko društvo ekonomista, 2020, 21-58
Skup
28. tradicionalno savjetovanje:Ekonomska politika Hrvatske u 2021.: Hrvatska poslije pandemije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
COVID-19 ; recesija ; sektori ; osjetljivost ; Hrvatska
(Covid-19 ; recession ; sectors ; sensitivity ; Croatia)
Sažetak
Novi koronavirus koji se pojavio u Kini krajem 2019. godine brzo se širi ostatkom svijeta. Osim posljedica za ljudsko zdravlje, virus u kombinaciji s epidemiološkim mjerama nanosi značajnu štetu gospodarstvu, započevši takozvanu koronakrizu. Cilj ovoga rada je pružiti pravovremene smjernice o utjecaju koronakrize na hrvatsko gospodarstvo. Analizira se utjecaj koronakrize na tekuće pokazatelje tržišta rada te se provodi usporedba s iskustvima iz ranijih hrvatskih recesija 1998. – 1999. te 2009. – 2014. Nadalje, simuliraju se efekti inozemnog i domaćeg šoka na dodanu vrijednost sektora prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u Hrvatskoj. Cilj je utvrditi koji su sektori najviše izloženi šokovima u kratkom i srednjem roku. U radu se također analizira kako sektori međusobno djeluju jedan na drugi te postoje li međusobna prelijevanja. Na temelju prelijevanja utvrđuju se sektori neto prijenosnici odnosno neto primatelji šokova. Rezultati pokazuju da je rast nezaposlenosti na samome početku koronakrize brži nego u prethodne dvije recesije, ali se ubrzo stabilizirao. Također, utvrđeno je da su brojni sektori izrazito osjetljivi na inozemni šok, dok je osjetljivost na domaće šokove nešto slabije izražena. U kratkom roku su najviše izloženi sektor trgovine i usluga, a u srednjem roku se pridružuju građevinarstvo i prerađivačka industrija. Sektori neto prijenosnici šokova su prije svega trgovina i usluge, zatim financije i osiguranje te na kraju poslovanje nekretninama, a prelijevanje šokova je snažnije u recesiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
UIP-2017-05-6785 - Osnivanje i razvoj Centra za strukturno i nelinearno makroekonomsko modeliranje (MacroHub) (MACROHUB) (Globan, Tomislav, HRZZ - 2017-05) ( CroRIS)
IP-2019-04-4500 - Analiza strukturnih čimbenika konvergencije Republike Hrvatske tijekom tranzicijskog procesa (CONVRH) (Tica, Josip, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb
Profili:
Vladimir Arčabić
(autor)
