Pregled bibliografske jedinice broj: 1093311
Njemački kao jezik struke u međuprostoru između srednje i visoke škole
Njemački kao jezik struke u međuprostoru između srednje i visoke škole // Zbornik radova- Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama
Zagreb, Hrvatska, 2017. str. 264-277 (ostalo, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1093311 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Njemački kao jezik struke u međuprostoru između
srednje i visoke škole
(German Language for Specific Purposes in the
Interspace between Secondary and Tertiary
Education)
Autori
Radek, Izidora
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik radova- Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama
/ - , 2017, 264-277
Skup
II. međunarodna konferencija OD TEORIJE DO PRAKSE U JEZIKU STRUKE
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.02.2017. - 18.02.2017
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
anketa, motivacija, njemački jezik struke, novi metodički koncept, postsekundarna razina podučavanja
(German language for specific purposes, motivation, foreknowledge, new methodological concepts, survey)
Sažetak
Problemi pri usvajanju njemačkog jezika kao jezika struke brojni su i različiti. Tom se tematikom iz perspektive „postsekundarne“ razine bavi ovaj rad. Naime, Policijska akademija jedina je policijska obrazovna institucija u Hrvatskoj. Ona omogućuje obrazovanje nakon završene četverogodišnje srednje škole kao prekvalifikaciju za zanimanje policajac, te visokoškolsko obrazovanje na stručnom studiju Kriminalistike i specijalističkom diplomskom stručnom studiju Kriminalistike. Njemački jezik zastupljen je u programu prekvalifikacije i na stručnom studiju Kriminalistike na Visokoj policijskoj školi. Poteškoće s kojima se susreću studenti pri savladavanju njemačkog jezika struke na Visokoj policijskoj školi, potakle su na drugačije promišljanje i nov pristup poučavanju jezika struke, najprije na pripremnoj, a potom i na tercijarnoj razini. Pretpostavka je bila da su te dvije razine usko povezane i da je potrebno izraditi nov, ali jedinstven metodički koncept. U tu svrhu među polaznicima temeljnog tečaja provedena je anketa. Cilj je bio detektirati obrazovne pozadine polaznika i identificirati probleme u usvajanju njemačkoga jezika kao jezika struke. Anketa je sadržavala 15 pitanja, a provedena je na 57 polaznika na početku akademske godine 2015./2016. i 2016./2017. Pitanja su se odnosila na predznanje sudionika, podatke o srednjim školama koje su pohađali prije dolaska na Policijsku akademiju i njihovom uspjehu iz njemačkog jezika. Sudionici su osim toga odgovarali na upite o načinu stjecanja jezičnih znanja, stupnjevali po težini jezične vještine (čitanje, pisanje, slušanje, govorenje) i na kraju izrazili svoje mišljenje o važnosti učenja njemačkog jezika struke. Podatci iz ankete obrađeni su ručno, uz osnovnu statističku obradu. Rezultati istraživanja potvrdili su nužnost korjenitih promjena u načinu poučavanja, posebice s obzirom na dva ključna elementa. Jedan od njih su velike razlike u stupnju poznavanja njemačkog jezika (od A1 do C1). Napominjemo kako kategoriji C1 pripadaju studenti koji su jezična znanja stekli na njemačkom govornom području. Drugi ključni element je motivacija, odnosno, izostanak motivacije za učenje, koji je u pravilu posljedica manjkavog predznanja iz prethodnih obrazovnih razina. Za izradu novog metodičkog koncepta posebno je bio važan podatak o osnovnom uzroku lošeg predznanja koji navodi većina ispitanika: neadekvatna metoda poučavanja. Metodički zaokret, koji se temelji prvenstveno na audio-vizualnim izvorima različitih kategorija, pokazao se pravim smjerom u podučavanju njemačkog jezika policijske struke. Pretpostavka je da ga se uspješno može primijeniti i u mnogim drugim strukama i disciplinama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
MUP, Policijska akademija "Prvi hrvatski redarstvenik", Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti
Profili:
Izidora Radek
(autor)