Pregled bibliografske jedinice broj: 1093021
"Za slobodu nas Krist oslobodi" (Gal 5,1) – Poimanje slobode u Poslanici Galaćanima (III.: Sloboda kao status ne-robovanja i afirmativno opredjeljenje za)
"Za slobodu nas Krist oslobodi" (Gal 5,1) – Poimanje slobode u Poslanici Galaćanima (III.: Sloboda kao status ne-robovanja i afirmativno opredjeljenje za) // Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 18 (2020), 3; 625-640 doi:10.31192/np.18.3.13 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1093021 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Za slobodu nas Krist oslobodi" (Gal 5,1) –
Poimanje slobode u Poslanici Galaćanima (III.:
Sloboda kao status ne-robovanja i afirmativno
opredjeljenje za)
(»It is for Freedom that Christ has Set us Free«
(Gal. 5:1) – Conception of
Freedom in the Epistle to the Galatians
(Third part: Freedom as a Status-state of Non-
slavery and the Positive Commitment to))
Autori
Vidović, Marinko
Izvornik
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja (1334-2312) 18
(2020), 3;
625-640
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Abraham ; Jeruzalem ; Ljubav ; Obećanje ; Rađanje ; Sloboda za ; Tijelo
(Abraham ; birth ; body ; freedom for ; Jerusalem ; love ; promise)
Sažetak
Pokazavši da se sloboda i Zakon isključuju, Pavao u nastavku Poslanice Galaćanima pokazuje slobodu kao stanje ne-robovanja koje se ne može baštiniti po tijelu, nego koje Bog daruje svojim obećanjem (4, 21 – 5, 1). To su dva alternativna i nepomirljiva stanja čovječanstva. U argumentaciji toga stanja služi se tipološko-alegorijskim tumačenjem statusa dviju Abrahamovih žena i njihovim načinom rađanja. Slobodu veže uz one koji se oslanjaju na obećanje, uz Izaka koji je prefiguracija Jeruzalema odozgo, a ropstvo uz Hagaru i njezina sina Jišmaela, koja je prefiguracija zemaljskog Jeruzalema navezanoga na Sinajski savez. Tu argumentaciju zaključuje vjeroispovijesnom tvrdnjom da nas je Krist za slobodu oslobodio, ali da ta sloboda nije bez opasnosti, zbog čega se treba u njoj održati. Konkretiziruajući to stanje slobode u poticajnom dijelu Poslanice Galaćanima, slobodu prikazuje kao egzistiranje u Duhu, a njezinu oprečnost kao egzistiranje u tijelu. Sloboda se ostvaruje u oslonjenosti na Boga, u afirmativnom opredjeljenju za njegovo djelo spasenja u Kristu, a njezina je opreka život u udaljenosti od Boga i u oslanjanju na sebe i svoje mogućnosti. Sloboda mu nipošto nije slobodarstvo, nego je izraz služenja Kristovu gospodstvu, posljedica određenosti njegovim spasiteljskim djelom. U zaključku autor sažima rezultate istraživanja, ističući da se Pavlova sloboda ne može shvatiti u negativnom određenju slobode od, nego u pozitivnom određenju slobode za. Takva sloboda određena je uzajamnim služenjem, agapičnom ljubavlju, i najbolje se ostvaruje kao sloboda u slobodi od sebe samih i u otvorenosti drugima iz/u ljubavi. Ona ima i eklezijalnu, ali i kozmičku dimenziju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
