Pregled bibliografske jedinice broj: 1092973
Demogeografski aspekt velikosrpske agresije na Hrvatsku
Demogeografski aspekt velikosrpske agresije na Hrvatsku, 1998., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1092973 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demogeografski aspekt velikosrpske agresije na
Hrvatsku
(Demogeographical aspect of the Greater Serbia
aggression on Croatia)
Autori
Lozančić, Marinko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.12
Godina
1998
Stranica
294
Mentor
Pepeonik, Zlatko
Ključne riječi
Republika Hrvatska, velikosrpska agresija, demogeografija
(Republic of Croatia, Greater Serbia aggression, demogeography)
Sažetak
Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1991.godine nije bila slučajna ni iracionalna, već rezultat planske pripreme i imperijalne politike Srbije koja se vodi već gotovo dva stoljeća. Od srpskog nacionalnog programa "Načertanija" 1844.godine do "Memoranduma" SANU 1986.godine velikosrpski ideolozi nizom neistina i falsifikata (povijesnih, geopolitičkih, narodnosnih itd.) pokušavaju opravdati planirano teritorijalno širenje na Zapad. Sukladno ideji "svi Srbi u jednoj državi", falsifikatima narodnosne strukture težilo se povećati brojčani i razmještajni doseg srpskog naroda kao podloge za opravdanu težnju i realizaciju zadanog cilja - što veće "Velike Srbije". Međutim, pored nadzora državnih institucija, gospodarstva, vojske, policije, diplomacije itd., Srbija ipak, najprije u razdoblju Kraljevine, a potom jugoslavensko-komunističke zajednice, nije uspjela do kraja usmjeravati demogeografske zakonitosti i procese. Relativni udio Srba u nacionalnoj strukturi bio je sve manji izvan, ali i unutar same Srbije. Time je bila ne samo ugrožena demografska podloga njenog proširenja, već je proces stalnog povećanja udjela Albanaca i Muslimana djelovao destabilizirajuće po nacionalnu sigurnost, a poglavito teritorijalni integritet same Srbije. Sukladno tezi velikosrpskih ideologa, globalne promjene u svijetu, kakve su bile osamdesetih godina u Istočnoj Europi, značile su prigodu za novi pokušaj teritorijalnog proširenja. Ali ni srbizirana JNA svojim ratnim pohodom nije mogla ostvariti ono što se nije uspjelo u "puzajućoj" inačici za vrijeme srpske hegemonije. Rat protiv Hrvatske bio je sastavni dio agresije za zapadne granice "Velike Srbije", u kojem je Srbija vojno poražena, međutim, njeni strategijski ciljevi teritorijalne amputacije i dalje su ostali isti. Hrvatska će još dugo osjećati demografske posljedice srpske hegemonije u bivšoj zajednici (iseljena Hrvatska), ali i ljudske gubitke prouzročene velikosrpskom agresijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Sigurnosne i obrambene znanosti, Geografija, Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće