Pregled bibliografske jedinice broj: 1092797
Patentna prava na genetički modificirane usjeve kao novi oblik kolonijalizma
Patentna prava na genetički modificirane usjeve kao novi oblik kolonijalizma // Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja, Zbornik / Čović, Ante ; Jurić, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Pergamena ; Hrvatsko filozofsko društvo ; Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, 2019. str. 287-306
CROSBI ID: 1092797 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Patentna prava na genetički modificirane usjeve kao
novi oblik kolonijalizma
(Patent Rights to Genetically Modified Crops as a New
Form of Colonialism)
Autori
Kelam, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja, Zbornik
Urednik/ci
Čović, Ante ; Jurić, Hrvoje
Izdavač
Pergamena ; Hrvatsko filozofsko društvo ; Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
287-306
ISBN
978-953-6576-77-7
Ključne riječi
patentna prava ; korporacije ; Monsanto ; Percy Schmeiser ; terminator-tehnologija ; kolonijalizam ; TRIPS ; WTO
(patent rights ; corporations ; Monsanto ; Percy Schmeiser ; terminator technology ; colonialism ; TRIPS ; WTO)
Sažetak
Namjera je ovog rada istaknuti da je presudom Vrhovnog suda SAD-a u slučaju Diamond vs. Chakrabarty dozvoljeno patentiranje životnih oblika. Biotehnološke korporacije presudom su dobile poticaj za patentiranje i stavljanje na tržište svojih proizvoda, u prvom redu genetički modificiranih usjeva. Mogućnost patentiranja životnih oblika, od biljaka i životinja do ljudskih gena, izazvalo je mnoštvo novih etičkih dvojbi. Ovaj rad istražuje pitanje patentnih prava u njegovoj kompleksnosti. Patentna zaštita omogućila je nerazmjernu moć biotehnološkim korporacijama u odnosu na poljoprivrednike, o čemu svjedoče mnoge tužbe koje su biotehnološke korporacije na čelu s Monsantom pokrenule protiv poljoprivrednika. Posebno se osvrćemo na sudski spor između Monsanta i Percyja Schmeisera, u čijem se slučaju jasno ocrtavaju sve etičke dvojbe koje donosi tehnologija genetičkog modificiranja. Sporazum TRIPS pokušaj je usklađivanja zakonodavstva država članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) s potrebama i željama vezanima uz zaštitu patentnih prava korporacija. Terminator-tehnologija nastala je kao odgovor biotehnoloških korporacija na kršenje patentnih prava njihovog genetički modificiranog sjemena. U radu je, kroz analizu razvoja patentne zaštite, vidljiv trend dominacije biotehnoloških korporacija ne samo na tržištu već i u strukturama društva. Tehnologija genetičkog modificiranja, prema tumačenju pojedinih autora, postaje nova vrsta imperijalizma ili kolonijalizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
Profili:
Ivica Kelam
(autor)