Naslov
Neka kriminalistička i pravna obilježja uporabljivosti podataka obrađenih analitičkim metodama
(Criminal Investigation Features of Data Analysis Evidence)

Autori
Karas, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Big Data in law enforcement : from reactive to proactive : knjiga sažetaka : međunarodna znanstveno-stručna konferencija / Kopal, Robert - Zagreb : Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, 2018, 21-21

Skup
Big Data in Law Enforcement: from Reactive to Proactive

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.11.2017. - 08.11.2017

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
dokazi, kriminalističko istraživanje
(evidence, criminal investigation)

Sažetak
Iako je uloga analitike velikih skupina podataka značajna u prevenciji i predviđanju pojedinih oblika kriminala kao sastavni dio proaktivnog modela, važan aspekt je i u mogućnosti korištenja podataka za kasnije dokazivanje u kaznenom postupku. Da bi se podaci obrađeni analitičkim metodama mogli koristiti za dokazivanje u kaznenom postupku, bitna je procjena jesu li pri načinu prikupljanja podataka bili ispunjeni zakonski uvjeti. Ako je za prikupljanje podataka potrebno koristiti neke od prikrivenih dokaznih radnji ili neke druge uređene ovlasti, potrebno je pridržavanja zakonskih uvjeta jer prema našem modelu nezakonitih dokaza, nije bitno jesu li dokazi vjerodostojni. U hrvatskom sustavu još nema sudske prakse o metodama rada s velikim skupinama podataka, ali je moguće primijeniti smjernice iz odnosa prema analitici u obuhvaćanju drugačijih podataka. Dosada su analitički rezultati bili dopušteni za dokazivanje, uz potrebu tumačenja njihovog utjecaja, jer primjerice kontaktiranje dvaju osoba još ne znači kakav je bio sadržaj kontakta. Pojedina ograničenja u odnosu prema osobnim podacima otprije postoje i na međunarodnoj razini, primjerice pojačani uvjeti su uvedeni u okviru judikature Europskog suda za ljudska prava, kao što je način omogućavanja pristupa podacima o IP adresama (Benedik pr. Slovenije), nadzor računala zaposlenika (Barbulescu pr. Rumunjske), prikupljanje podataka s GPS uređaja (Uzun v. Njemačka), prikupljanje podataka od prijevozničkih tvrtki o putovanjima građana (Shimovolos pr. Rusije) i slični sadržaji koji su obrađivani u drugim predmetima. U postupku su i razni slučajevi u odnosu na zadržavanje pojedinih podataka od strane davatelja telekomunikacijskih usluga. Kod takvih pojedinačnih slučajeva je moguće odrediti, dok kod sustava velikih skupina podataka koji se prikupljaju iz otvorenih izvora osoba niti ne zna da je bila objekt prikupljanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sigurnosne i obrambene znanosti

POVEZANOST RADA