Naslov
Vremensko praćenje sorpcije olova i cinka iz vodenih otopina na različitim biosorbentima
(Time monitoring of lead and zinc sorption from aqueous solutions onto different biosorbents)

Autori
Raguž, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu

Mjesto
Split

Datum
21.10

Godina
2020

Stranica
47

Mentor
Nuić, Ivona

Ključne riječi
Kinetika ; Sorpcija ; Otpad ; Biosorbenti ; Otpadne vode onečišćene olovom i cinkom
(kinetics ; sorption ; waste ; biosorbents ; wastewaters polluted with lead and zinc)

Sažetak
Onečišćenja iz poljoprivredne proizvodnje, rudarenja te kemijske industrije dovode do povećanja koncentracije toksičnih i kancerogenih teških metala u prirodnim vodama. Stoga se nastoje razviti isplative ekološki prihvatljive metode njihova uklanjanja, poput adsorpcije i ionske izmjene na low-cost sorbentima. U ovome radu ispitana je mogućnost primjene otpada i ostataka iz lokalnih pogona za proizvodnju i preradu hrane - koštica maslina, peleta komine masline te ostataka hridinskog ježinca, kao biosorbenata za uklanjanje olova i cinka iz vodenih otopina. Također su ispitana sorpcijska svojstva koštica maslina nakon izdvajanja ulja hladnom ekstrakcijom s n-heksanom i etanolom. Svi ispitani biosorbenti tijekom vremena pokazuju veći kapacitet sorpcije prema cinku nego prema olovu. Količine sorbiranog olova i cinka osciliraju tijekom vremena najvjerojatnije uslijed simultanih procesa sorpcije/desorpcije, koji su posljedica strukture i sastava pojedinih biosorbenata kao i afiniteta olova i cinka prema biosorbentima. Efekt sorpcije/desorpcije izraženiji je za cink. Olovo je najbolje sorbirano na košticama masline KM-H (24, 3%) nakon 24 h kontakta, a najlošije na peletu komine masline s maksimalnom učinkovitošću od svega 13, 3%. Cink je najbolje sorbiran na ostacima hridinskog ježinca s učinkovitošću 42, 4 - 51, 5%, koja je najveća nakon 7 h kontakta, a na ostalim biosorbentima s učinkovitošću ≥ 30% i to u prva 4 h kontakta. Saznanje da je kod nekih biosorbenata bolja učinkovitost sorpcije postignuta pri kraćem vremenu kontakta može pridonijeti određivanju optimalnijeg vremena kontakta, s ciljem postizanja najboljeg uklanjanja olova i cinka te brže i isplativije obrade vode. Ekstrakcija ulja iz koštica maslina hladnim postupkom imala je neznatan utjecaj na sorpcijska svojstva te bi se koštice i nakon izdvajanja ulja mogle koristiti za sorpciju olova i cinka. Temeljem dobivenih rezultata, primjena otpada i ostataka iz proizvodnje i prerade hrane kao biosorbenata mogla bi osigurati ekološki i ekonomski prihvatljivu obradu voda onečišćenih teškim metalima. Osim toga, uporabom otpada u navedenu svrhu smanjila bi se njegova izvorna količina koja bi mogla neiskorištena završiti na odlagalištu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA