Naslov
Turning point - nova socijalnoekološka paradigma
(Turning point - new socio-ecological paradigm)

Autori
Cifrić, Ivan ; Trako Poljak, Tijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja

Urednik/ci
Čović, Ante ; Jurić, Hrvoje

Izdavač
Pergamena ; Hrvatsko filozofsko društvo ; Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
273-286

ISBN
978-953-6576-77-7

Ključne riječi
turning point, socijalnoekološka paradigma, ekološki obrat, socijalnoekološka kriza
(turning point, socioecological paradigm, ecological turn, socioecological crisis)

Sažetak
Nastankom industrijskog kapitalističkog društva danas se govori o poremećenom odnosu prirode i društva. Živimo u novom „društvenom prirodnom stanju“, odnosno već 200 godina (industrijsko društvo) u razdoblju „antropocena“, iako je „antropocen“ započeo od neolitika. Čovjek jest mijenjao okoliš i to više nego sebe, ali ne toliko koliko u posljednja dva stoljeća. Industrijalizacija je uzrokovala „metabolički rascjep“ i učinila ga transparentnim, pa je on vidljiv suvremeni pokazatelj nužne prekretnice. Upozoravamo dakle na potrebu poticanja rasprava o ekološkom obratu modernog svijeta. No, ako se govori o ekološkom obratu, zašto se ne bi u raspravu uveo i socijalni obrat (turning point), primjerice socijalno usporavanje, smanjenje brzine kojom ide suvremena civilizacija koja sustavno proizvodi više reda ali i više entropije nego „primitivna“ i stacionarna društva. Liberalni kapitalizam možemo nazvati entropijsko društvo, u kojemu sistem vodi društvo u sve veću entropiju. Znanstveno i stručno tematiziranje ekološke i socijalne prekretnice zajedno argument je za radikalne promjene suvremenog stanja antropobiotičke ekumene i paradigme kapitalističkog napretka. Potrebne su promjena sustava vrijednosti i socijalno-ekološkog metabolizma. Temi socijalne prekretnice pripadaju, primjerice, pitanja kao što su krize, homogenizacija kultura, međunarodna suradnja, dužničko ropstvo itd. Suvremeni ekološki turning point temelji se, istina, na porastu osviještenosti o prirodnoj ograničenosti ali i nedovoljnoj aktivnosti a socijalni turning point na nedovoljnoj svijesti o granicama postojećega kapitalističkog društvenog sistema. Zato bi se moglo reći da se „prirodna nužnost“ radikalnog ograničenja politizira a „socijalna nužnost“ radikalne promjene često tabuizira i ideologizira.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA