Naslov
Vitae Patrum u egzemplima glagoljskih knjiga Disipula iz 16. stoljeća
(Vitae Patrum in the Exemplas of the Glagolitic Sermon Collection Disipuli from the 16th Century)

Autori
Radošević, Andrea

Izvornik
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1331-6745) 46 (2020), 1; 279-316

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Vitae patrum ; egzempl ; Sermones Disipuli ; starohrvatski (čakavski) jezik ; 16. stoljeće ; glagoljski rukopis
(Vitae Patrum ; exemplum ; Sermones Discipuli ; Old Croatian (Chakavian) language ; 16th century ; glagolitic manuscript)

Sažetak
U radu se analiziraju tekstovi iz Vitae Patrum koji se u obliku egzempla pojavljuju u glagoljskim Disipulima iz 16. st. Istražuje se na koji su način anegdote monaške tematike prilagođene dominikanskoj duhovnosti unutar koje je nastala latinska zbirka propovijedi Sermones Discipuli. Također se uspoređuje odnos prema monaškim motivima u četirima prijepisima Disipula. S obzirom na to da su u dosadašnjim medievističkim studijama objavljeni uglavnom izvori predložaka egzempla iz Heroltova Egzemplara, istraživanju glagoljskih Disipula prethodilo je utvrđivanje predložaka četiriju latinskih egzempla koji se pojavljuju u dvama Heroltovim propovjednim ciklusima: sermones de tempore i sermones de sanctis. Otkriveno je kako je riječ o trima egzemplima nastalim prema anegdotama iz Verba seniorum te jednoj anegdoti Ivana Egipatskoga koja je zapisana u tekstovima Historia Lausiaca i Historia monachorum. Iz Heroltova Egzemplara u Disipule je dospjela jedna anegdota iz Verba seniorum, čija tri izvora u svojoj raspravi detaljno navodi Hermand (1995). U radu se opisuju književnopovijesne, stilske i jezične značajke glagoljskih egzempla. Naime, upravo se proučavanjem zbirkā propovijedi, koje najčešće sadržavaju više kompiliranih monaških anegdota, može rasvijetliti hrvatski srednjovjekovni korpus Vitae Patrum. Cilj je istraživanja upotpuniti sliku recepcije Vitae Patrum u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti te pridonijeti poznavanju uporabe jezika u kratkim narativnim tekstovima 16. st. Na kraju rada prvi se put objavljuje transliteracija svih pet egzempla. Svaki egzempl donosi se u nekoliko prijepisa (ne u svima), pri čemu su obuhvaćena sva četiri rukopisa Disipula.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA