Pregled bibliografske jedinice broj: 1091399
Usporedba biblijskih citata iz Divkovićevih Besjeda s Kašićevom Biblijom
Usporedba biblijskih citata iz Divkovićevih Besjeda s Kašićevom Biblijom // Crkva u svijetu : CUS, 55 (2020), 1; 104-132 doi:10.34075/cs.55.1.2 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1091399 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedba biblijskih citata iz Divkovićevih Besjeda
s Kašićevom Biblijom
(The Comparison of the Bible Quotes in Divković's
Sermons with Kašić's Bible)
Autori
Horvat, Marijana ; Radošević, Andrea
Izvornik
Crkva u svijetu : CUS (0352-4000) 55
(2020), 1;
104-132
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Biblija ; Matija Divković ; Bartol Kašić ; propovijed ; ars praedicandi
(Bible ; Matija Divković ; Bartol Kašić ; sermon)
Sažetak
Matija Divković svoje je najopsežnije djelo ‘Besjede’ sastavio prema četirima latinskim zbirkama propovijedi. Iako nastalo u 17. stoljeću, ono većim dijelom slijedi retoričke i strukturne značajke srednjovjekovnih tematskih propovijedi koje su se u dobroj mjeri oslanjale na biblijski tekst, ali i na brojne komentare biblijskih knjiga. U ovom radu istražit će se Divkovićev odnos prema prevođenju biblijskih citata koji u ‘Besjedama’ imaju različite funkcije u skladu s načelima ‘ars praedicandi’. U svrhu analize njegovih interveniranja u biblijski tekst, čime je ponajprije pridonosio prenošenju jasne, utemeljene i ispravne moralne pouke, njegov će se prijevod usporediti s Vulgatom i Kašićevom Biblijom koja je po vremenu i okolnostima nastanka najbliža Besjedama. Osim toga, takva usporedba pridonosi poznavanju razmjera Divkovićeva utjecaja ne samo na franjevačku književnost 17. i 18. stoljeća nego i na isusovca Bartola Kašića, autora prvoga prijevoda Biblije na hrvatski jezik. Vrijednost je tog prijevoda, među ostalim, i u tome što pokazuje da se Kašić koristio jezično-stilskim svojstvima starijih prevoditelja nabožnih djela i biblijskih tekstova. Osim analize Divkovićevih tumačenja biblijskih navoda i njihova stilskog obilježavanja, naša je namjera usporedbom s Kašićevom Biblijom pokazati da je na jezično- stilskoj razini postojala uporabna norma koju su nabožni pisci slijedili, tj. literarna koine koja je povezivala hrvatsku književnost dalmatinsko- dubrovačkoga kruga s bosanskofranjevačkim, a koja je utjecala na širenje štokavštine u pisanoj praksi i procese standardizacije hrvatskoga jezika na štokavskoj osnovici.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Brodogradnja
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Staroslavenski institut , Zagreb,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Religious and Theological Abstracts