Pregled bibliografske jedinice broj: 1091233
Stilska obilježja Priča iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić
Stilska obilježja Priča iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić, 2020., diplomski rad, preddiplomski, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek, Osijek
CROSBI ID: 1091233 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stilska obilježja Priča iz davnine Ivane Brlić-
Mažuranić
(Style features in Croatian Tales of Long Ago by
Ivana Brlić-Mažuranić)
Autori
Požgaj, Gabrijela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
28.09
Godina
2020
Stranica
23
Mentor
Mance, Nina
Ključne riječi
stilske figure, Priče iz davnine, igra riječi
(stylistic figures, Tales of Long Ago, word play)
Sažetak
Priče iz davnina među prvim su stvaralačkim djelima Ivane Brlić-Mažuranić. Zanimljiva je činjenica o samoj autorici da je završila samo dva razreda osnovnoškolskog obrazovanja, ali je uz obiteljsku naobrazbu postala vrsna spisateljica, što Mažuranić (1985) i sama navodi u svojoj biografiji. U načinu samoga pisanja teksta u pričama, autor rada smatra da su Ivani Brlić-Mažuranić doista pomogla stilska sredstva. Hranjec (2006) navodi da je doživljavanje i spoznaja čarolije riječi uvelike pomogla u zainteresiranosti čitatelja. “Posebna je vrijednost izražajni jezični sloj njezina djela. Odrasla u kući s uzornom jezičnom kulturom i književničkim vrijednostima, djelujući u razdoblju standardiziranja hrvatskoga jezika, Ivana je ostvarila hrvatskojezičnu sintezu, izraslu na pučkoj novoštokavštini.” (Hranjec, 2004: 50) . Njegovani jezik u djelima Ivane Brlić-Mažuranić i jezična lapidarnost, bravurozno inoviranje jezične baštine paradoksalnim konstrukcijama te slikovitost i maštu koje gotovo da nemaju premca u njezinu naraštaju Pintarić (2005) izdaje kao trajnu aktivu tih djela. Poznavanje stilskih izražajnih sredstava temelj je interpretacije književnih ostvarenja. Figure su se kroz povijest razvrstavale na različite načine, a razlikovalo se i njihovo poimanje kao i sam broj. Solar (1977: 61-69) figure definira kao utvrđene načine izražavanja koji se mogu izdvojiti i posebno označiti zahvaljujući svom odstupanju od uobičajenog načina govora. Solar (1977: 61-69) klasificira figure u četiri kategorije: figure dikcije, riječi, konstrukcije i misli. Figure dikcije ili glasovne figure zasnivaju se na učinku određenih glasova u govoru. Figure riječi prema starim retoričarima figure su u užem smislu, a ujedno su i najpoznatije figure koje nastaju promjenom značenja riječi. Figure konstrukcije ili oblika one su figure koje nastaju osobitim rasporedom riječi. To su figure rasporeda, poretka riječi i sintaktičke figure. U figure riječi ubrajaju se one figure u kojima se neposredno mijenja značenje riječi, a u figure misli ubrajaju se figure koje se odnose na širi smisao od onoga što je rečeno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
Profili:
Nina Mance
(mentor)