Pregled bibliografske jedinice broj: 1091130
Komunikacija kao udjelovljenje filozofije
Komunikacija kao udjelovljenje filozofije // 2. znanstveno-stručni skup »Filozofija između znanosti i religije«. Jezik filozofije, znanosti i religije / Pešić, Boško ; Sekulić, Damir (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 25-26 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1091130 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komunikacija kao udjelovljenje filozofije
(Communication as the Actuality of Philosophy)
Autori
Sekulić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. znanstveno-stručni skup »Filozofija između znanosti i religije«. Jezik filozofije, znanosti i religije
/ Pešić, Boško ; Sekulić, Damir - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 25-26
ISBN
978-953-314-112-1
Skup
2. znanstveno-stručni skup Filozofija između znanosti i religije
Mjesto i datum
Jankovac, Hrvatska, 08.06.2018. - 10.06.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Komunikacija ; Jaspers ; Habermas ; jezik ; egzistencija
(Communication ; Jaspers ; Habermas ; language ; Existenz)
Sažetak
Gdje nema komunikacije – reći će Jaspers – filozofija izostaje samoj sebi. Budući da se ostvaruje kao komunikacija, ona koja teži neprekidnom međusobnom razumijevanju, filozofija nikad ne može biti dovršen sustav. U Jaspersovom se smislu pritom radi o komunikaciji između dvije usamljenosti, u kojoj se moj bitak stvara zajedno s drugim, u kojoj sam sâm sebi otkriven s onim drugim – egzistencijalnoj komunikaciji, koja se ostvaruje upravo razumijevanjem. Isto tako, kao jedna od središnjih ideja Habermasove teorije komunikativnog djelovanja, komunikacija zasnovana na razumijevanju ona je u kojoj istaknuto mjesto pripada jeziku kao mediju neograničene komunikacije. Habermas tvrdi da je jezik medij komunikacije u službi razumijevanja, pri čemu je presudan racionalni pristup. Naime, kod njega postoji »fundamentalna veza« između razumijevanja komunikativnog djelovanja i uspostavljanja racionalne interpretacije. Egzistencijalnu usamljenost Jaspers tumači kao »svijest o spremnosti moguće egzistencije« koja se dobiva u otkrivanju u komunikaciji. Proces otkrivanja uvijek je borba, borba koja je ljubav, istovremeno borba za vlastitu i drugu egzistenciju ; to je borba istinskog povezivanja egzistencija ili borba za samu istinu egzistencije. Habermas će u tom smislu reći da sudionici u komunikaciji međusobno ravnopravno razmatraju svoja stajališta te da su oni koji djeluju komunikativno uvijek spremni na kritiku: kritika se ovdje pojavljuje kao neizostavni dio komunikativnog djelovanja (ili istinske komunikacije). Tako postavljena egzistencijalna komunikacija ne posjeduje objektivnost, što se odražava i na samu filozofiju jer prema Jaspersu istina ne može biti posjedovana u smislu nečeg konačnog, već proizlazi iz komunikacije – istina kao funkcija komunikacije koja može postati jasna samo iz izvora egzistencije. U tom je smislu svako filozofijsko mišljenje istinito u onoj mjeri u kojoj »unapređuje« komunikaciju, a svaka filozofija koja bi se smatrala objektivnom nema veze s komunikacijom te se ispostavlja kao dogmatska. Prema tome, osnovno pitanje kojim se bavi izlaganje glasi: koliko se istina filozofije kao takva očituje u jeziku komunikacije?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
