Pregled bibliografske jedinice broj: 1091058
Luci(ferov)jin strah: o slici Boga u Novakovu romanu Posljednji Stipančići
Luci(ferov)jin strah: o slici Boga u Novakovu romanu Posljednji Stipančići // Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, 47 (2020), 1; 77-96 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1091058 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Luci(ferov)jin strah: o slici Boga u Novakovu
romanu Posljednji Stipančići
(Lucifer’s/Lucija’s fear: about the image of God
in
Novak’s novel Posljednji Stipančići)
Autori
Mesić, Hrvoje
Izvornik
Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu (0582-673X) 47
(2020), 1;
77-96
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Vjenceslav Novak ; Senj ; Posljednji Stipančići ; lice milosrđa ; skriveni Bog
(Vjenceslav Novak ; Senj ; Posljednji Stipančići (The Last Stipančićs) ; the face of mercy ; hidden God)
Sažetak
Kršćanska sućut, kojom brani potlačene i ponižene, temeljna je odlika stvaralaštva Vjenceslava Novaka. Naime, tadašnja zaostalost Hrvatske, potaknuta povijesnim, ekonomskim, socijalnim i političkim prilikama, nije zaobišla tragičnu sudbinu malih ljudi. Ponajviše je to osjetio Novakov rodni Senj, što je pisac iskoristio nastojeći životne činjenice svoje lokalne sredine prikazati što realnije i objektivnije. Kasnije se, ističe Krešimir Nemec, pod utjecajem školovanja u Pragu i života u Zagrebu, Novak okreće urbanom iskustvu, odnosno problematiziranju tamnih strana gradskoga života. Stoga je Novakova umjetnost, prema Antunu Barcu, najveći dokument srca, duše, suosjećanja s patničkim ljudstvom i svim onim slojevima što teško i beznadno nose svoj trh života. Tadašnja slikarija Senja karakteristična simbolima patnje, prevarenosti, oskudice, nečovječnosti, slika je stanja duša žena – Valpurge i Lucije Stipančić – gdje jedino zrakom para krik i/ili bura, zvuk bola i odlaska u smrt, ostavljajući prazninu i retoričko pitanje: Zar ih je i Bog ostavio?! U radu se interdisciplinarnim pristupom, prvenstveno i ponajviše filološkim, detektira i tematizira motiv lica milosrđa oblikovanog u Novakovim heroinama romana Posljednji Stipančići. U licu se, kao ogledalu čovjekova srca i nutrine, zrcali najdublji identitet i jedinstveni obris čovjekova bića. Novak, odgojen kao kršćanin, oslikao je u svojim djelima lica poraženih i poniženih: sirotinje, prosjaka, ovisnika, siromašnih učenika i studenata te beskućnika – gledajući u njima lice skrivenoga Boga kojega treba spoznati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija