Naslov
Suvremeni govor Komletinaca
(Contemporary speech of Komletinci)

Autori
Mance, Nina ; Liščić, Dinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Šokačka rič 17, Zbornik radova znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt s međunarodnim sudjelovanjem / Bilić, Anica - Vinkovci, 2020, 65-84

ISBN
978-953-8366-00-0

Skup
Znanstveni skup Slavonski dijalekt. Šokačka rič 17

Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 08.11.2019. - 08.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
: Komletinci ; posavski poddijalekt ; slavonski dijalekt ; suvremeni govor
(Komletinci ; Posavina subdialect ; Slavonian dialect ; contemporary speech)

Sažetak
Cilj je rada bio opisati osobitosti suvremenoga govora Komletinaca na svim jezičnim razinama. Komletinci su mjesto u istočnoj Hrvatskoj, sastavni dio grada Otoka, u kojem se do danas očuvao arhaični „šokački govor“ tj. govor slavonskoga dijalekta. Riječ je o štokavskom ikavsko, ikavsko-jekavsko i djelomice ekavskom govoru. Govor Komletinaca pripada južnom ili posavskom poddijalektu, a pretpostavka je da se arhaične osobitosti komletinačkoga govora čuvaju i njeguju na svim jezičnim razinama. Cjelokupno istraživanje započelo je odlaskom na teren i pronalaskom govornika. Nastojali su se pronaći izvorni govornici i težilo se tomu da podjednako budu zastupljeni ljudi obaju spolova ; međutim pokazalo se kako su ženske osobe mnogo spremnije na suradnju i razgovor, bez obzira na to koje su dobi. Svi su kazivači izvorni govornici. Na terenu su izabrani sljedeći kazivači: Anica Štifić, rođena 1949., Eva Ašperger, rođena 1942., Ana Topalović, rođena 1937., Stjepan Kolarić, rođen 1934. te Marija Vlahović, rođena 1937. godine. Nina Mance, Dinka Liščić 66 Iz transkripta snimka proučile su se pa potom i opisale sljedeće jezične razine: fonologija, morfologija, sintaksa, leksik. Na fonološkoj jezičnoj razini zasebno su obrađeni samoglasnici (s naglaskom na odrazu glasa jat), a zasebno suglasnici. Težilo se uočiti što više posebnosti u što više glasova. U morfologiji se posebno bavilo vrstama riječi, ali su uočeni i navedeni oni oblici riječi koji su obilježja upravo slavonskoga dijalekta. Opisujući sintaksu, naglasak bio na tome da se izdvoje vrste rečenica koje prevladavaju u govoru Komletinaca, kao i najčešći veznici i poštapalice kojima se koristi u konstrukciji rečenica. Na razini leksikologije sastavljen je mali rječnik manje poznatih riječi, koji je podijeljen u dva dijela – u jednome su dijelu riječi za koje postoji istovrijednica u standardnome jeziku, a u drugome riječi koje uopće ne postoje u standardnome jeziku. Zaključno se može reći kako početna pretpostavka o čuvanju arhaičnosti u komletinačkome govoru nije u potpunosti održiva jer se zbog utjecaja medija i školovanja osjeti prisutnost standardnoga jezika u Komletincima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA