Naslov
Uloga knjižnice u znanosti i kulturi
(The Role of Library in Science and Culture)

Autori
Vulić, Adriana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za kulturologiju

Mjesto
Osijek

Datum
05.09

Godina
2016

Stranica
30

Mentor
Pavić, Željko

Ključne riječi
knjižničar, knjižnica, informacija, izvor informacija, znanost, kultura
(librarian, library, information, information source, science, culture)

Sažetak
Počevši od definiranje informacijske djelatnosti u knjižnici, te osnovnog pojma- informacije, rad pojašnjava ulogu bibliotekara kao informatora. Kategorizacijom korisnika moguće je odrediti sadržaje i oblike rada s korisnicima, te načine usmjeravanja i poučavanja korisnika. Poglavlje organizacije djelatnosti informacijske službe u knjižnici upoznaje čitatelja s podjelom djelatnosti na izravne i neizravne, kao i informacijskim upitima. Izravnim djelatnostima smatramo sve usluge koje bibliotekar pruža u izravnom kontaktu s korisnikom, dok u neizravne svrstavamo izgradnju i održavanje priručnih zbirki, uspostavljanje i održavanje veza s vanjskim informacijskom servisima i knjižnicama, suradnju s javnošću, administrativne poslove i slično. U tom kontekstu čitatelj saznaje važnosti, odgovornost, ali i problematiku knjižničareve komunikacije s korisnikom. Također, rad upućuje na izvore informacija u knjižnici, ali i odnose s javnošću. Razlikujemo primarne, sekundarne i tercijarne izvore informacija. Primarni su izvori objavljeni ili neobjavljeni izvorni autorski radovi, tj. pisana duhovna ostvarenja, te usmena izlaganja autora (predavanja, govori, referati na skupovima). Sekundarni su izvori oni koji donose informacije o sadržaju primarnih izvora, odnosno korisnika upućuju na same primarne izvore. To su primjerice bibliografije, kazala, časopisi sažetaka, katalozi i slično. Tercijarni izvori sadrže informacije nastale korištenjem ili obradom primarnih i sekundarnih. Tu se svrstavaju bibliografije bibliografija, enciklopedije, biografski i drugi priručnici. Glavna značajka je da većina tercijarnih izvora ne donosi bibliografske podatke korištenih primarnih i sekundarnih izvora. Zbog toga se ne mogu koristiti za dobivanje bibliografskih informacija. Kao i u svakoj djelatnosti, u knjižničarstvu je također potrebna samoprocjena, odnosno praćenje učinkovitosti rada knjižnice. Prema Lancesteru navedeni su kriteriji po kojima se određuje učinkovitost knjižnice, a to su: cijena, vrijeme, kvaliteta, te odnos cijene i kvalitete usluge.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA