Pregled bibliografske jedinice broj: 1090673
Upravljanje pepelom drvne biomase – potencijal primjene u građevinskoj industriji
Upravljanje pepelom drvne biomase – potencijal primjene u građevinskoj industriji // Kvaliteta - jučer, danas, sutra / Drljača, Miroslav (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, 2020. str. 485-495 doi:10.30657/hdmk.2020.31 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1090673 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Upravljanje pepelom drvne biomase – potencijal
primjene u građevinskoj industriji
(Wood biomass ash managment – application potential
in the construction industry)
Autori
Štirmer, Nina ; Milovanović, Bojan ; Cerković, Sonja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kvaliteta - jučer, danas, sutra
/ Drljača, Miroslav - Zagreb : Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, 2020, 485-495
Skup
21. međunarodni simpozij o kvaliteti: Kvaliteta - jučer, danas sutra
Mjesto i datum
Crikvenica, Hrvatska, 18.03.2020. - 20.03.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Pepeo drvne biomase, drvna biomasa, energane na biomasu, građevinska industrija, cementni kompozit
(Wood biomass ash, wood biomass, biomass power plant, construction industry, cement composite)
Sažetak
U svrhu ostvarivanja ciljeva koje je postavila Europska unija da udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji treba iznositi 32 % do 2030. godine prema Direktivi 2018/2001/EU o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, došlo je do povećanja korištenja drvne biomase kao obnovljivog izvora, a posljedično i do značajnog povećanja količine pepela drvne biomase koji pritom nastaje. Sastav i količine PDB-a mogu značajno varirati, a ovise o vrsti biomase, tehnologiji izgaranja, lokaciji prikupljanja pepela i načina njegova skladištenja. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje nastane približno 25.000 tona pepela drvne biomase koji se zasada većinom odlaže te djelomično koristi u poljoprivredi. U budućnosti se mogu očekivati poteškoće u pronalaženju novih odlagališta te povećanje troškova odlaganja PDB-a. Dosadašnja istraživanja pokazuju da PDB ima veliki potencijal primjene u građevinarstvu, osobito u industriji cementa i betona. U radu je prikazano trenutno gospodarenje PDB- om u Republici Hrvatskoj te mogućnosti njegove primjene u građevinskoj industriji, čime bi se smanjila potreba za odlaganjem, ali ujedno sačuvali prirodni resursi te smanjila emisija stakleničkih plinova. Time se podupire Direktiva 2008/98/EC o otpadu u kojoj je postavljena hijerarhija gospodarenja otpadom na način da se prioritet daje sprječavanju, zatim ponovnoj upotrebi ili recikliranju, a tek onda odlaganju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo, Temeljne tehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Građevinski fakultet, Zagreb
