Naslov
Jesu li teorije zavjera opasne? Vjerovanje u teorije zavjere o COVIDu-19 i pridržavanje zaštitnih mjera
(Are conspiracy theories dangerous? COVID-19-related conspiracy beliefs and compliance with preventive measures)

Autori
Pavela Banai, Irena ; Mikloušić, Igor ; Banai, Benjamin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka / Burić, Irena ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, Nataša ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2020, 55-55

ISBN
978-953-331-305-4

Skup
22. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
COVID-19 ; teorije zavjera ; pseudoznanstvene informacije ; preventivne mjere
(COVID-19 ; conspiracy theories ; pseudoscientific information ; preventive measures)

Sažetak
Teorije zavjera predstavljaju neutemeljena i neprovjerena vjerovanja da grupa ljudi tajno radi kako bi ostvarila zlonamjerne ciljeve. U jeku COVID-19 pandemije došlo je do pojave niza teorija zavjera o porijeklu koronavirusa, širenju infekcije i stopi smrtnosti. U isto vrijeme, pojavile su se brojne pseudoznanstvene informacije o liječenju i prevenciji infekcije koronavirusom (primjerice da velike količine češnjaka mogu spriječiti infekciju), a koje u konačnici mogu dovesti i do smrtnih ishoda. Uzevši u obzir dosadašnja istraživanja koja ukazuju na manju sklonost pridržavanja preventivnih mjera kod osoba sklonih teorijama zavjera, cilj ovog istraživanja je bio ispitati odnos vjerovanja u teorije zavjera i ponašanja u skladu s mjerama propisanim od strane epidemiološke struke. Pri tome su se ispitali medijacijski efekti stupnja povjerenja u Nacionalni stožer civilne zaštite i slaganja sa pseudoznanstvenim informacijama o prevenciji i liječenju infekcije. U istraživanju je sudjelovalo 1864 sudionika prosječne dobi od 36.6 godina. Uz izvještavanje o različitim sociodemografskim informacijama, sudionici su ispunili Skalu vjerovanja u teorije zavjera o bolesti COVID-19, Skalu vjerovanja u pseudoznanstvene informacije, Skalu povjerenja u Nacionalni stožer, te Skalu pridržavanja službenih zaštitnih mjera. Sve su skale konstruirane u svrhu ovog istraživanja te nakon validacije pokazuju jednofaktorsku strukturu i zadovoljavajuće pouzdanosti. Rezultati pokazuju da žene izvještavaju o većem stupnju slaganja s teorijama zavjera u usporedbi s muškarcima. Također je dobivena negativna povezanost između dobi i stupnja slaganja s teorijama zavjera. U daljnjim je analizama utvrđen parcijalni medijacijski efekt povjerenja u Nacionalni stožer na negativan odnos između vjerovanja u teorije zavjere o COVID-19 i pridržavanja preventivnih epidemioloških mjera. S druge strane, vjerovanje u pseudoznanstvene informacije se nije pokazalo značajnim medijatorom. Uvođenjem sociodemografskih varijabli kao kovarijate, odnosi među varijablama u modelu su ostali isti. Nalazi generalno impliciraju da teorije zavjera o koronavirusu mogu predstavljati prijetnju u vidu povećanja rizika širenja i prijenosa infekcije uslijed nepridržavanja preventivnih mjera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA