Pregled bibliografske jedinice broj: 1090504
Urbanistički razvoj zagrebačkog Gornjeg grada u djelima Lelje Dobronić
Urbanistički razvoj zagrebačkog Gornjeg grada u djelima Lelje Dobronić // Lelja Dobronić : 1920.-2006. : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti / Kovačić, Đurđa ; Petrinović, Martina (ur.).
Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2020. str. 75-88 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1090504 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Urbanistički razvoj zagrebačkog Gornjeg grada u
djelima Lelje Dobronić
(Urban development of Gradec/Upper Town in
Zagreb in
works of Lelja Dobronić)
Autori
Botica, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Lelja Dobronić : 1920.-2006. : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti
/ Kovačić, Đurđa ; Petrinović, Martina - Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2020, 75-88
ISBN
978-953-6089-51-2
Skup
Znanstveno-stručni skup Hrvatski povjesničari umjetnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.05.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Lelja Dobronić, Gornji grad, urbanizam, trg sv. Marka, barok
(Lelja Dobronić, Upper Town, urbanism, st. Mark square, baroque)
Sažetak
Zagrebački Gornji grad bio je u središtu istraživačkog interesa Lelje Dobronić. Pomno istražujući njegovu povijest, građevine i stanovnike, ostavila je i značajne podatke o urbanističkom oblikovanju Gradeca u 17. i 18. stoljeću. Razdoblje je to u kojemu Gradec mijenja lice, od drvenog grada postaje kameni, a značajno se povećava broj gradskih kuća i palača. Urbanistička struktura srednjovjekovnog razdoblja s podjelom na gradske insulae i dominantan središnji Trg sv. Marka zadržana je i u kasnijem razdoblju. Uz do tada neizgrađene obode grada uz gradske zidine podižu se novi kompleksi crkvenih redova, isusovaca i kapucina, koji bitno mijenjaju izgled grada. Značajni zahvati provode se i u postojećim ulicama. Zamjetne su težnje za uljepšavanjem grada, tako su u brojnim zapisnicima sjednica gradske uprave, koje je priredila i uredila za objavljivanje Lelja Dobronić, Monumenta historica civitatis Zagabriae, zabilježene odredbe koje uređuju život u gradu, uređenje njegovih ulica i trgova. Posebno se te težnje očituju u zahvatima koji se provode na Trgu sv. Marka, koji polako gubi trgovačku funkciju koja se izmješta u podgrađe na Harmicu, a postaje sve više reprezentativno sjedište državne vlasti. Na temelju plana trga iz 1770., te slikovnih prikaza iz narednih desetljeća kao i povijesti gradnje zgrade Sabora i Banskih dvora, moguće je rekonstruirati kako se postupno oblikovalo lice središnjeg trga. Nit vodilja bilo je svakako uspostavljanje kontinuiranih pročelja i pravocrtnog pružanja ulica, što se posebno očituje u zahtjevima za uklanjanjem postojećih građevina na zapadnoj strani trga, na mjestu gdje će biti podignuti Banski dvori.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
