Pregled bibliografske jedinice broj: 1090286
Strukturna interpretacija seizmičkih podataka na području Karlovačke depresije
Strukturna interpretacija seizmičkih podataka na području Karlovačke depresije, 2020., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1090286 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Strukturna interpretacija seizmičkih podataka na
području Karlovačke depresije
(Structural interpretation of the seismic data in
the area of the Karlovac depression)
Autori
Šarc, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.10
Godina
2020
Stranica
44
Mentor
Lužar-Oberiter, Borna ; Matoš, Bojan
Ključne riječi
strukturna interpretacija, 3D modeliranje, Karlovačka depresija, paleogen
(structural interpretation, 3D modelling, Karlovac depression, Paleogene)
Sažetak
U ovom diplomskom radu provedena je strukturna interpretacija seizmičkih i bušotinskih podataka u svrhu podpovršinskog kartiranja i izrade trodimenzionalnog strukturnog modela područja Karlovačke depresije. Obrada i interpretacija 2D seizmičkih refleksijskih profila i bušotinskih podataka ustupljenih od strane Agencije za ugljikovodike izvršena je u računalnom programu PetrelTM 2018 na Rudarsko- geološko-naftnom fakultetu. Na temelju strukturne interpretacije izrađen je 3D strukturni model iz kojeg su generirane strukturne karte po plohama podloge paleogenskih naslaga, krovine paleogenskih naslaga te podloge panonskih naslaga. Dominantni strukturni elementi područja istraživanja su strukturna uzvišenja Lasinja– Golinjsko Brdo te Dubranec, dok strukturna udubljenja Domagović–Mandić Selo i Cvetković Brdo–Opatija čine depozicijske centre. U radu je interpretirano ukupno 14 normalnih i 6 reversnih rasjeda od kojih su izdvojene 3 rasjedne plohe: rasjed Popović Brdo, rasjed Koritinja i rasjed Pisarovina. Ekstenzijskom tektonikom i normalnim pomacima čiji je raspon od 20 do 1196 m formirani su glavni depozicijski centri. Na temelju strukturnih odnosa između ploha napravljene su karte debljina koje prikazuju prostorni raspored te debljine predpanonskih i paleogenskih naslaga. Prema izrađenom modelu maksimalna debljina paleogenskih naslaga iznosi 1200 m, a debljina predpanonskih naslaga iznosi 1720 m.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb