Naslov
Selo Cetinske krajine u austrijskim katastarskim izvorima u prvoj polovici 19. stoljeća: promjene i trajanja u selima Donji i Gornji Bitelić : doktorski rad
(The village of Cetinske krajina in Austrian cadastral sources in the first half of the 19th century: changes and continuances in the villages of Upper and Lower Bitelić : doctoral thesis)

Autori
Rimac, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet, Zagreb

Mjesto
Zagreb

Datum
14.01

Godina
2014

Stranica
249

Mentor
Holjevac, Željko

Ključne riječi
Cetinska krajina, selo, poljoprivreda, prvi stabilni katastar Austrijske Carevine, organizacija polja, infield-outfield system, infield, outfield, transhumantno stočarstvo i plodored
(Cetinska krajina, village, agriculture, The First Stable Cadastre of the Austrian Empire, field system, infield-outfield system, infield, outfield, transhumance and crop-rotation)

Sažetak
Dalmacija je u 19. stoljeću bila jedna od najizrazitijih poljoprivrednih pokrajina Austrijske Carevine i kasnije Austro-Ugarske. Njezina poljoprivredna usmjerenost bila je praćena jednom od najmanjih produktivnosti poljoprivrede u Monarhiji. Posebno je ta kombinacija faktora nerazvijenosti bila izražena u dalmatinskoj unutrašnjosti. Tamo je poljoprivreda bila organizirana po drevnim običajima predaka bez gotovo ikakvih tragova modernosti. Takvo stanje bilo je posljedica i ad hoc osmišljavane mletačke kolonizacijske politike u Morejskom ratu (1684.-1699.) i nakon njega. Mletačke vlasti pri tome su se vodili interesima učvrščenja svoje vlasti na novoosvojenom području, prvenstveno kroz uspostavu krajiškog uređenja prema osmanskom modelu. Mletačke vlasti u ratno su doba naseljavale „Morlake“ na postojeća imanja izbjeglih vlasnika te nisu mijenjale organizaciju polja tj. tip poljoprivrede. Organizacija polja (field system) je najvidljivija materijalna manifestacija nekog tipa poljoprivrede, kako zemljoradnje tako i stočarstva. U suvremenom krajoliku ostaci starijih organizacija polja nalaze se skriveni ispod novijih intervencija. Ipak na temelju iscrpnih i sveobuhvatnih izvora kao što su katastri može se rekonstruirati izgled krajolika u prošlosti. Metodološki se pri tome „gule“ noviji slojevi da bi se utvrdio povijesni razvoj. U hrvatskoj historiografiji i geografiji do sada gotovo da i nije bilo pokušaja primjene ove metode istraživanja. U ovome se radu ova metoda primjenjuje s dva cilja. Jedan je rekonstrukcija krajolika u prošlosti (početkom 19. stoljeća), a drugi je uspostava uzročno-posljedičnih veza između organizacije prostora i tipa poljoprivrede. Infield-outfield system koji se mogao susresti u prošlosti u mnogim perifernim dijelovima Europe prema mišljenju mnogih autora, a i prema rezultatima ove raščlambe, je drevni i primitivni oblik poljoprivrede. Na hrvatskom prostoru svakako mu se mogu prepoznati tragovi najmanje u razvijenom srednjem vijeku. O njegovim manifestacijama znamo ipak najviše iz relativno nedavnog razdoblja (18. i početak 19. stoljeća). Velika varijabilnost načina organizacije polja i prakse infield-outfield system-a u Cetinskoj krajini, pa i u samim selima Bitelić Donji i Bitelić Gornji koja su ovdje u fokusu, pomaže nam u shvaćanju glavnih karakteristika tog tipa poljoprivrede.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Demografija, Povijest, Geografija

POVEZANOST RADA