Pregled bibliografske jedinice broj: 1090136
Društvena klima u Hrvatskoj kao razlog novog vala iseljavanja
Društvena klima u Hrvatskoj kao razlog novog vala iseljavanja // Hrvatska izvan domovine III / Mijoč, Josipa ; Sopta, Marin ; Trošelj Miočević, Tanja (ur.).
Zagreb: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2020. str. 25-31
CROSBI ID: 1090136 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Društvena klima u Hrvatskoj kao razlog novog vala
iseljavanja
(Social climate in Croatia as a reason for a new
wave of emigration)
Autori
Skoko, Božo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Hrvatska izvan domovine III
Urednik/ci
Mijoč, Josipa ; Sopta, Marin ; Trošelj Miočević, Tanja
Izdavač
Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
25-31
ISSN
2584-4299
Ključne riječi
Hrvatska, iseljavanje, mladi, društvena klima, nezadovoljstvo, optimizam
(Croatia, emigration, youth, social climate, dissatisfaction, optimism)
Sažetak
Rad se bavi uzrocima novog vala iseljavanja iz Hrvatske te se fokusira na društvenu klimu u zemlji kao mogući uzrok odlaska mladih. Naime, prema nizu istraživanja Hrvati su među najnesretnijim i najpesimističnijm narodima u Europi, razina povjerenja u institucije i međusobnog povjerenja se kontinuirano smanjuje, a percepcija vlastite države, njezinih potencijala i mogućnosti sve je lošija. Odnos prema poduzetništvu opterećen je negativnom percepcijom i stereotipima, prisutan je egalitarni sindrom u kojem se promiče prosječnost, a prema uspješnima i natprosječnima gaji se podozrivost i potencira tradicionalni hrvatski jal. Istodobno, na političkoj sceni je i dalje prisutnija podobnost, nego sposobnost, stranke su nedovoljno demokratične, a institucije su zatvorene što kod većine građana stvara dojam isključenosti iz društvenih procesa i bespomoćnosti. Ne postoji konsenzus oko nacionalnih prioriteta i ciljeva, kao ni vizija hrvatske budućnosti, koja bi bila motivirajuća i koja bi mogla okupiti sve slojeve hrvatskog društva bez obzira na ideološke razlike. Uz to, dio kreatora javnog mnijenja pridonosi omalovažavanju Hrvatske i stvaranju osjećaja beznađa i razočaranosti vlastitom državom, a pojedini mediji svojim populističkim i nedovoljno činjeničnim izvještavanjem stvaraju dojam kako ništa hrvatsko ne vrijedi i kako je svugdje bolje nego u Hrvatskoj. Sve to pridonosi stvaranju društvene klime beznađa i pesimizma u kojima nema mjesta za optimizam, izvrsnost, inovativnost, drukčije mišljenje, međusobno uvažavanje, zajedništvo i domoljublje, što postaje razlogom za odlazak u uređenije zemlje u kojima postoji takva društvena klima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti