Pregled bibliografske jedinice broj: 1089953
Kulturni kapital mladih: aspekti glazbene konzumacije studenata iz Sjeverozapadne Hrvatske
Kulturni kapital mladih: aspekti glazbene konzumacije studenata iz Sjeverozapadne Hrvatske, 2019., diplomski rad, diplomski, Fakultet političkih znanosti, Zagreb
CROSBI ID: 1089953 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturni kapital mladih: aspekti glazbene
konzumacije studenata iz Sjeverozapadne Hrvatske
(Cultural Capital of Young Adults: Aspects of Music
Consumption by Students of Northwestern Croatia)
Autori
Trbojević, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Fakultet političkih znanosti
Mjesto
Zagreb
Datum
20.09
Godina
2019
Stranica
51
Mentor
Vozab, Dina
Ključne riječi
glazbena konzumacija ; glazbene preferencije ; kulturni kapital ; stereotipi ; transmisija
(music consumption ; music preferences ; cultural capital ; stereotypes ; transmission)
Sažetak
U radu se teorijski, metodološki i empirijski, metodom online ankete na prigodnom uzorku (N = 505), istražuju tri aspekta glazbene konzumacije studenata Sjeverozapadne Hrvatske: njihove glazbene preferencije, u kojoj su mjeri one posljedica transmisije glazbenog ukusa s njihovih roditelja te njihova percepcija (ljubitelja) pojedinih glazbenih žanrova, oslanjajući se pritom na koncept kulturnog kapitala Pierrea Bourdieua. Rezultati pokazuju da metrijske karakteristike instrumenta za mjerenje glazbenih preferencija u manjoj mjeri odstupaju od onih utvrđenih u ranijem istraživanju. Nadalje, studenti najviši stupanj preferencija pokazuju spram rock ili blues te domaće pop-rock, dok uvjerljivo najmanje preferiraju turbofolk glazbu. Utvrđene su i razlike s obzirom na socioekonomske i sociodemografske odrednice, a najvažniji je nalaz taj da su glazbene preferencije studenata neovisne o njihovom materijalnom statusu. Zatim, utvrđena je pozitivna veza između studenata i njihovih roditelja u pogledu slušanja klasične te rock ili blues glazbe, što ukazuje na to da roditeljski glazbeni ukus usmjerava glazbene preferencije njihove djece ka određenim glazbenim stilovima. Konačno, kod studenata je utvrđena prisutnost pozitivnih stereotipa spram (ljubitelja) klasične i jazz, a negativnih spram turbofolk i hip-hop glazbe. Također, ispostavilo se da studenti iz urbanih sredina općenito imaju izraženije stereotipe, a da oni koji studiraju na Sveučilištu u Zagrebu u većoj mjeri procjenjuju ljubitelje pojedinih glazbenih žanrova s obzirom na njihov tip ličnosti. Rezultati istraživanja upućuju na pojavu novih (hibridnih) kulturnih formi, na potrebu redefiniranja strogih razgraničenja i kulturnih hijerarhija koje se temelje na ideji „visoke“ kulture, kao i na uvažavanje da se međusobna dinamika ekonomskog i kulturnog kapitala mijenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
Napomena
Rad obranjen s ocjenom odličan (5)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb