Naslov
Akademija likovnih umjetnosti u Pragu kao stjecište moderne kiparske scene: iskustva češkoga i hrvatskoga kulturnog prostora
(Academy of Fine Arts in Prague as an Intersection of the Modern Sculptural Scene: Experiences from the Czech and Croatian Cultural Space)

Autori
Prančević, Dalibor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ivan Meštrović i Česi: primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti

Urednik/ci
Vujanović, Barbara ; Prančević, Dalibor ; Lipovac, Marijan ; Kudela, Jiri

Izdavač
Muzeji Ivana Meštrovića ; Hrvatsko-češko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
60-109

ISBN
978-953-7396-48-0

Ključne riječi
Akademija likovnih umjetnosti ; Zagreb ; Prag ; kiparstvo ; moderna umjetnost
(Academy of Fine Arts ; Zagreb ; Prague ; Sculpture ; Modern Art)

Sažetak
Studija o Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu stavlja poseban fokus na akademsku izobrazbu hrvatskih umjetnika na njezinu kiparskom odjelu. U tom smislu važno je istaknuti da su kipari koji su bili uključeni u pedagoške aktivnosti na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu i koji su važni za formativno razdoblje te akademsko obrazovanje kipara iz Hrvatske redom prominentna imena praške kiparske scene poput Josefa Václava Myslbeka, Stanislava Sucharde, Jana Šturse, Otakara Španiela i Bohumila Kafke. Njima svakako treba pridružiti i Quida Kociána koji je predavao na Školi za kiparstvo i klesarstvo u Hořicama, što ju je pohađala i nekolicina đaka iz Hrvatske. Nije nakana teksta sugerirati kakvu koherentnu grupu koja bi promicala točno određene morfološke oblike naučene i prihvaćene u češkome glavnom gradu, već ukazati na Prag kao važno stjecište modernističkih ideja, tj. njegovu kulturnu klimu čijim su dijelom bili i umjetnici koji su u Prag pristizali iz Hrvatske. Češka i Prag važni su geografski i kulturni prostori u kojima su (i u odnosu na koje su) svi ovi umjetnici gradili svoje biografske podatke i umjetničke reference. Stoga je neophodno uspostaviti ukrštanja različitih protagonista uvjetno rečeno kiparskih scena (hrvatske i češke) kako bi se naglasila važnost sagledavanja dijaloga i kulturnih veza na kojima su ti umjetnici sustavno radili. Razvidno je da u tom specifičnom kontekstu opstaje figuralna plastika impregnirana maillolovskom kiparskom sintagmom, baštinjena u Pragu posredstvom francuskih utjecaja, koja će se u hrvatskom povijesnoumjetničkom okružju razviti u morfologiju inherentnu mahom stilskoj kategoriji, art décoa. No ne treba zaboraviti ni vještinu medaljarskog i plaketarskog rada u kojem su se okušavali „praški kiparski đaci“. Tekst je vrijedan prilog sagledavanju i analizi isprepletenosti hrvatskog i češkog likovnog iskustva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

Napomena
Objavljeno na hrvatskom i engleskom jeziku uz
sažetke na češkom jeziku.

POVEZANOST RADA