Naslov
Ima li sustavnosti u hrvatskom sustavu upravljanja korona-krizom? – Pogled iz perspektive Fath-Dean-Katzmairovog modela društvene rezilijentnosti
(Is There Systemicity in Croatian Crisis Management System's Response to Corona-Crisis? - A View From the Perspective of the Fath-Dean-Katzmair's Model of Social Resilience)

Autori
Srbljinović, Armano ; Božić, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Hrvatski politološki razgovori 2020. : Politika u doba pandemije - zbirka sažetaka / - Zagreb : Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 3-3

Skup
Godišnja konferencija Hrvatskoga politološkog društva: Hrvatski politološki razgovori 2020. – Politika u doba pandemije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2020. - 07.11.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
COVID-19 ; društvena rezilijentnost ; pandemija ; rezilijentnost sustava ; upravljanje krizama
(COVID-19 ; social resilience ; pandemic ; systemic resilience ; crisis management)

Sažetak
Pomoću Fath-Dean-Katzmairovog (FDK) modela sustavske rezilijentnosti, a na temelju javno dostupnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka, analiziramo odgovor hrvatskog sustava za upravljanje krizama na pandemiju. Prema FDK, društveni je sustav rezilijentan, tj. otporan na vanjske šokove, ako je u stanju ciklički prolaziti kroz četiri faze: status quo (K), konfuzija (Ω), inovacija (α) i novi rast (r), te ako je, nakon svakog takvog ciklusa, u stanju promijeniti režim funkcioniranja, u skladu s potrebama. Za rezilijentnost sustava ključni su društvena kohezija, sposobnost nošenja s malim poremećajima, te emergentno vodstvo – vodstvo koje se pojavljuje „odozdo“, „iz baze“. U radu Croatian crisis management system’s response to COVID-19 pandemic through the lens of a systemic resilience model, objavljenom u časopisu Interdisciplinary Description of Complex Systems, analizirali smo odgovor hrvatskog sustava za upravljanje krizama na pandemiju, od siječnja do srpnja 2020. godine. Zaključili smo da je taj sustav, u doba tzv. lockdowna, uspješno prošao prvi ciklus FDK modela, no da nakon toga nije pronađen zadovoljavajući, „novi normalni“ režim suživota s virusom. Također smo ustvrdili da je društvena kohezija bila veća u doba lockdowna, da je potrebno osnažiti sposobnost nošenja sustava s malim žarištima zaraze, te da je potrebno više emergentnog vodstva. U ovome radu našu analizu vremenski proširujemo na razdoblje do Hrvatskih politoloških razgovora (kolovoz, rujan, listopad 2020.). Provjeravamo važe li i dalje naši zaključci iz prethodnog rada, te utvrđujemo primjenljivost FDK modela u tom širem vremenskom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA