Pregled bibliografske jedinice broj: 1089766
Uloga plina u integriranoj energetskoj tranziciji prema nisko-ugljičnom gospodarstvu
Uloga plina u integriranoj energetskoj tranziciji prema nisko-ugljičnom gospodarstvu // Zbornik radova 35. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin / Banovac, Eraldo ; Pudić, Dalibor (ur.).
online: Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), 2020. str. 25-37 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1089766 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga plina u integriranoj energetskoj tranziciji prema nisko-ugljičnom gospodarstvu
(A Role of Gas in an Integrated Energy Transition towards Low Carbon Economy)
Autori
Vištica, Nikola ; Brlečić Layer, Hrvoje ; Sutlović, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova 35. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin
/ Banovac, Eraldo ; Pudić, Dalibor - Online : Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), 2020, 25-37
Skup
35. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin
Mjesto i datum
Online, 21.10.2020. - 23.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
energetska tranzicija, nisko-ugljična plinovita goriva, vodik, Power-to-X, tržišno uparivanje, europski zeleni plan
(energy transition, low carbon gaseous fuels, hydrogen, Power to X, market coupling, European Green Deal)
Sažetak
Globalne trendove na energetskim tržištima današnjice obilježava intenzivno planiranje i postepena realizacija različitih rješenja za tranziciju prema nisko-ugljičnom gospodarstvu. Imperativ zaštite okoliša te suzbijanje ili barem ublažavanje klimatskih promjena su osnovni pokretač navedenih procesa koji se pretežito zasnivaju na sve značajnijoj uporabi obnovljivih izvora energije koji cijenom postaju konkurenti dosadašnjim glavnim izvorima energije – nafti, plinu, ugljenu i nuklearnoj energiji, kao i na primjeni mjera energetske učinkovitosti. U ovom trenutku međunarodna praksa nije ujednačena i teško je predvidjeti dinamiku i opseg navedene tranzicije, ali jasno je da Europska unija želi biti predvodnik tog procesa. Pritom je buduća uloga plina, kao najčišćeg fosilnog goriva, u zadnje vrijeme obilježena brojnim nepoznanicama. Dosadašnja općeprihvaćena komparativna prednost plina kao jedinog fosilnog goriva komplementarnog obnovljivim izvorima energije se dovodi u pitanje. U radu se opisuje napuštanje korištenja ugljena u pojedinim državama, uloga bioplina i vodika kao potencijalnog energenta budućnosti, problematika skladištenja energije, tehnologije izdvajanja, skladištenja i korištenja ugljika (CCS/CCU) za proizvodnju sintetičkog plina i druge uporabe, razvoj nisko-ugljičnih plinovitih goriva, te trenutačni razvoj globalne i europske legislative i drugih dokumenata. Pokušava se naći odgovor na pitanja: da li će se i koliko plin koristiti u budućnosti, kakav bi to mogao biti plin te kakva je budućnost postojeće i plinske infrastrukture koja je u izgradnji?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, Interdisciplinarne tehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb,
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb