Pregled bibliografske jedinice broj: 1089760
Logika i ljudsko zaključivanje
Logika i ljudsko zaključivanje, 2018., doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka
CROSBI ID: 1089760 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Logika i ljudsko zaključivanje
(Logic and Human Reasoning)
Autori
Ines Skelac
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet u Rijeci
Mjesto
Rijeka
Datum
26.03
Godina
2018
Stranica
210
Mentor
Nenad Smokrović ; Milorad Pupovac
Ključne riječi
logika, zaključivanje, normativnost, prirodni jezik
(logic, reasoning, normativity, natural language)
Sažetak
U radu se istražuje odnos logike i ljudskoga deduktivnog zaključivanja te pitanje o normativnome značaju logike za zaključivanje, pri čemu je važan i prirodni jezik kao medij putem kojega se zaključivanje odvija. Osnovna se pretpostavka sastoji u tome da logika kao standard prema kojem ljudi moraju zaključivati da bi zaključivali ispravno nije normativna za mišljenje i zaključivanje, a s tim je povezana i pretpostavka o tome da se o normativnosti, i to onoj koju propisuje zajednica, može govoriti samo u društvenoj sferi. Pretpostavlja se i da materinski jezik utječe na zaključivanje te se tvrdi da se logika uči na sličan način na koji se uči strani jezik. Nadalje, pretpostavlja se da znanja iz srodnih disciplina mogu pozitivno utjecati na zaključivanje, a logička sposobnost može negativno utjecati na izražajnu moć jezika. Konačno, istražuje se zaključivanje kod osoba sa psihičkim poremećajima te se pokazuje da oni u nekim slučajevima slijede logička pravila, ali ne i pravila zajednice. Promatran je tijek razvoja logike od Aristotela i stoika do Fregea i Łukasiewicza, filozofsko-logičke rasprave Descartesa, Wittgensteina, Harmana i Fielda, psihološke teorije zaključivanja (prvenstveno teorija mentalne logike, teorija mentalnih modela i dvojna teorija) te lingvističke teorije Chomskog i Dąbrowske. Pokazalo se da postoji dovoljno argumenata na temelju kojih je moguće tvrditi kako je rasprava o normativnosti logike za zaključivanje postala suvišnom ; da logika ima svoje različite primjene, ali one su vezane uz neke formalne teorije kakva je i sama logika ; da je potrebno revidirati uobičajeno shvaćen pojam racionalnosti ; i, najvažnije, da je logika naučiva, ali je malen broj ljudi može dobro svladati te je potrebna kvalitetna i pravovremena izobrazba. Potencijalna praktična korist ovoga rada sastoji se u mogućnosti primjene dobivenih spoznaja u nastavi logike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija