Naslov
Značaj bakterizacije sjemena i mikoriznih gljiva u postrnoj sjetvi soje na OPG-u „Alduk“ 2020. godine
(The importance of bacterization and mycorrhizal fungi in second crop soybean production on the family farm „Alduk“ in 2020.)

Autori
Alduk, Helena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet agrobiotehničkih znanosit Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
28.10

Godina
2020

Stranica
59

Mentor
Varga, Ivana

Ključne riječi
postrna sjetva ; soja ; bakterije ; mikorize ; komponente prinosa
(post - sowing ; soybean ; bacteria ; mycorrhizae ; yield components)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je opisati značaj bakterizacije sjemena soje i upotrebe pripravaka mikoriznih gljiva u postrnoj sjetvi soje na OPG-u „Alduk“ u 2020. godini. Postrna sjetva soje obavljena je 26. lipnja 2020. godine s dvije vrlo rane sorte (00 grupe dozrijavanja): Korana (Poljoprivredni Institut Osijek) i Merkur (NS seme, Srbija). Prije sjetve provedena je bakterizacija sjemena (NitrobakterinS – Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek) ili dodatak pripravaka mikoriznih gljiva (VAM + Azotobacter chroococcum – Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek) te će se utvrditi utjecaj pripravaka na prinos i komponente prinosa soje u 2020. godini. Za određivanje komponenti prinosa iz svakog tretmana odabrano je po 20 biljaka koje su se zasebno analizirale. Ukupno je analizirano 120 pojedinačnih biljaka, a određene su: visina biljke (cm) i visina do prve mahune, broj plodnih etaža po biljci sa centralne stabljike, broj plodnih etaža ukupno na biljci, broj mahuna po biljci i masa sjemena jedne biljke (g). Visina biljaka do prve plodne etaže iznosla je prosječno 7 cm, a varirala je od 5 cm (sorta Merkur uz tretman VAM + Azotobacter chroococcum), do 9 cm (Korana na tretmanu NB). Broj plodnih etaža po biljci iznosio je prosječno 11 plodnih etaža na glavnoj, centralnoj stabljici, dok je ukupan broj plodnih etaža na biljci bio prosječno 16 plodnih etaža. Najmanje plodnih etaža na biljci imala je sorta Korana na tretmanu s NitorbakterinomS (14), a najviše plodnih etaža je imala opet sorta Korana, ali na tretmanu VAM + Azotobacter chroococcum. Broj mahuna po biljci u ovom istraživanju iznosio je prosječno 42, pri čemu je masa sjemena jedne biljke iznosila 10, 48 g po biljci. Najveću masu sjemenki po biljci imala je soja sorte Korana i to na kontrolnom tretmanu (14, 95 g po biljci). Sorta Korana je ujedno imala i najmanju masu sjemena po biljci (7, 07 g po biljci) uz aplikaciju NitrobakterinaS. Prema provedenom istraživanju sorta Korana je najbolji prinos imala na kontrolnom tretmanu (1, 19 t/ha), zatim na tretmanu s mikoriznim gljivama i Azotobacter chroococcum (1, 04 t/ha), a najmanji uz aplikaciju NitrobakterinaS (0, 84 t/ha). Sorta Merkur je imala najmanji prinos soje na kontrolnom tretmanu (0, 69 t/ha), dok je dodatak NitrobakterinaS i VAM + Azotobacter chroococcum prinos soje povećan za oko 19 % uz NitrobakterinS, odnosno za oko 27 % uz VAM + Azotobacter chroococcum.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA