Pregled bibliografske jedinice broj: 1089695
Zdravlje, ekologija i kvaliteta života iz kulturnoantropološke perspektive: studija slučaja Bakar
Zdravlje, ekologija i kvaliteta života iz kulturnoantropološke perspektive: studija slučaja Bakar // Etnografska istraživanja na tržištu/ Ethnography in the Market
Zagreb, Hrvatska, 2020. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 1089695 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zdravlje, ekologija i kvaliteta života iz
kulturnoantropološke perspektive: studija
slučaja Bakar
(Health, Ecology and Quality of Life from the
Perspective of Cultural Anthropology: The Case
Study of Bakar)
Autori
Škrbić Alempijević, Nevena ; Doričić, Robert
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Etnografska istraživanja na tržištu/ Ethnography in the Market
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.11.2020. - 05.11.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
zdravlje, kvaliteta života, postindustrijski grad, Bakar
(health, quality of life, postindustrial city, Bakar)
Sažetak
Izlaganje se bavi načinima na koje se etnografske metode i kulturnoantropološki pristupi mogu primijeniti u polju javnog zdravstva te u studijama usmjerenim na ekološku problematiku i kvalitetu života u istraživanim lokalitetima. Autori će predstaviti rezultate zajedničke studije Bakra i njegove okolice, koja se odnosi na društvenu dinamiku, javnozdravstvene probleme i prijepore u lokalnoj zajednici izazvane industrijalizacijom, kao i kasnijom djelomičnom deindustrijalizacijom tog prostora. Rad polazi sa stajališta da su, uz kvantitativne indikatore koji upućuju na zdravstveno stanje stanovništva (poput demografskih podataka, mortalitetne statistike te analize uzroka bolesti i smrti), za cjelovitije razumijevanje javnozdravstvene slike određene skupine ili područja te za kontekstualizaciju istraživanja presudno važni i kvalitativni pokazatelji. Prvenstveno je tu riječ o načinima na koje različiti društveni akteri percipiraju posljedice onečišćenja na zdravlje i na življenu svakodnevicu stanovnika industrijskog grada i industrijskih radnika. Fokus je na naracijama građana Bakra o utjecaju koksare na način i kvalitetu života, ponajviše u medicinskom pogledu, kao i na njihovim praksama kojima preispituju i opiru se dominantnim razvojnim i ekonomskim politikama (re)industrijalizacije. Rezultati tako osmišljenog istraživanja upućuju na potrebu za redefiniranjem pogleda na post-industrijsko stanje, odnosno za relativizacijom prefiksa post-. Naime, učinci industrije na zdravlje, kao i s njima povezane naracije građana, otkrivaju živu prisutnost koksare u načinima na koje lokalni stanovnici doživljavaju svoj grad te život u njemu i u suvremenosti, više od dvadeset godina nakon njezina gašenja. Zaključci ove studije pokazuju da je pri osmišljavanju sveobuhvatnih javnozdravstvenih, ekoloških i bioetičkih strategija nužno uzeti u obzir interese, stavove, iskustva, sjećanja i vizije različitih pojedinaca i skupina u određenom lokalitetu, posebice lokalnog stanovništva. Upravo tu mogućnost zahvaćanja „pozicija odozdo“ i „pozicija odozgo“, pružaju etnografska istraživanja. Njihova provedba također omogućuje da se lokalnoj zajednici izloženoj industrijskoj kontaminaciji dade glas i povrati agensnost u preoznačavanju vlastitog grada.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Filozofski fakultet, Zagreb