Naslov
Crna pjegavost vinove loze.(Phomopsis viticola Sacc.)
(Phomopsis cane and leaf spot (Phomopsis viticola Sacc.) of grapevine)

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Jurjević, Željko

Izvornik
Glasnik zaštite bilja, (0350-9664) 19 (1996), 5; 248-250

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
vinova loza, crna pjegavost (Phomopsis viticola)
(grapevine , Phomopsis cane and leaf spot)

Sažetak
CRNA PJEGAVOST VINOVE LOZE-Premda je bolest u Hrvatskoj opisana tek 1973. god. (Kišpatić i sur. 1976.), vjerojatno je postojala i ranije. Zbog rjeđe primjene fungicida na osnovi bakra i sumpora te promjene u načinu uzgoja, crna pjegavost je postajala iz godine u godinu sve veći problem. U nekim je područjima na osjetljivim sortama postala ograničavajući čimbenik (Aničić i Tarajlo 1977.). To je bolest koja postepeno iscrpljuje biljku smanjujući urod iz godine u godinu. Postoje podaci o štetama i do 30 % (Smith 1986.). Simptomi se manifestiraju na mladicama, rozgvi i listovima. Zaraza na bobicama, premda je vrlo rijetka, spominje se u literaturi. Dolazi do sušenja i smežuranosti bobe, na čijoj se pokožici pojavljuju piknidi. Na peteljkama cvata nastaju tamnosmeđe zone različitih oblika, okružene svijetlim rubom. Na listovima samo nekih sorata dolazi do infekcije (Frankovka). U početku vegetacije, najčešće uz glavne žile, listovi imaju jednu ili nekoliko nekroza, promjera 1-2 mm, okruženih žućkastim prstenom. Zaraženi dio plojke zaostaje u rastu, pa se list nabora i deformira. Na mladicama se, na najdonjim internodijima, pojavljuju obično već koncem svibnja, tamnoplave nekroze duguljasta oblika, zašiljene na krajevima. Te nekroze mogu obuhvatiti čitavu mladicu pa se ona pod teretom roda ili zbog vjetrova slomi. Dok su zelene, na mladicama ne dolazi do formiranja piknida. Kad počnu odrvenjavati, na njima dolazi do promjene boje. Kod većine sorata dolazi do izbjeljivanja. Kora postaje srebrenkasta, ali piknidi se na njoj počinju formirati tek nakon zime, kada se temperatura popne iznad 10 °C. Srebrenkastost rozgve nastaje zbog toga, što se micelij razvija pod korom te na taj način ulazi zrak pod koru koja poprima srebrenkastu boju. To nije simptom koji je karakterističan samo za tog patogena. Druge gljive (Botrytis cinerea, Phoma spp.) također mogu izazvati izbjeljivanje rozgve. Pupovi se na zaraženoj rozgvi otvaraju kasnije nego na zdravoj. Karakteristično je da obično kreću pupovi na prvim internodijima, zatim se nekoliko pupova na sredini lucnja ne otvara, a oni na kraju lucnja prolistaju. To otežava formiranje čokota i utječe na urod. Iz kore jednogodišnje rozgve micelij prelazi u staro drvo, zbog čega dolazi do trulenja i oštećenja loze. Posljedica je takve zaraze usporen rast mladica i žućenje listova na njima. Postepeno dolazi do odumiranja zaraženog kraja čokota, po čemu je bolest u američkoj literaturi dobila ime »dead arm«. Gljiva prezimljava u vidu micelija u rozgvi koja ostaje na čokotu ili na tlu, a pred početak vegetacije, formiraju se piknidi. U proljeće iz piknida izlazi blijedožuta želatinozna masa u obliku vitica koje sadrže velik broj piknospora. Poznato je da Phomophis viticola ima dva tipa spora: »A« (a) koje su ovalne do eliptične, prozirne s dvije male vakuole na krajevima. Te spore obavljaju infekciju, za razliku od »B« (ß) spora, čija uloga do danas nije poznata. »B« spore su duže, nitaste, zakrivljene na krajevima. Telemorfni stadij, Cryptosporella viticola Shear odnosno Diaporthe neoviticola Udayanga, Crous, rijetko u prirodi nastaje.U nastavku članka navede su moogućnosti prognoze i zaštite. ,

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA